Književni salon u sklopu „Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova“

Objavljeno: 02.11.2020. Pregleda: 4

knjiyevni salonKnjiževni salon sastavni je dio programa Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova. Osim redovitog osvrta na književne produkciju vojvođanskih Hrvata u proteklih godinu dana, na ovogodišnjem Salonu koji je održan pod korona maskama u subotičkoj Gradskoj knjižnici, bilo je riječi i o časopisu za književnost i umjetnost Nova riječ.

Preko 40 naslova

O tomu tko je i koje sve knjige među ovdašnjim Hrvatima objavio u proteklih godinu dana govorila je profesorica književnosti Klara Dulić Ševčić. Kako je navela, prethodno razdoblje od Dana do Dana bilježi 41 naslov. Kao i prethodnih godina, poezija je najzastupljenija. Kada je riječ o proznome stvaralaštvu, zastupljena je kratka priča, kojoj se, čini se, vraća nekadašnja popularnost, a tu su i dva romana. 
„Primjetno je kako se posljednjih godina više piše i objavljuje i književnost za djecu, a ona bi se također mogla poticati i afirmirati možda književnim natječajem ili književnom nagradom. Publicistika također bilježi nekoliko djela, a u području teologije iz naklade su izašla dva djela. Područje etnologije i povijesti zastupljenija je nego inače, a izdvojila bih nekoliko zbornika, potom knjige koje se bave povijesnim temama, te jednu publikaciju s kulturno-identitetskom tematikom. Knjišku produkciju nije moguće zabilježiti u njezinoj sveukupnosti, niti je kvantitet mjerilo kvalitete, ali, možemo zaključiti kako su se u prethodnih godinu dana pojavila izdanja koja zavrjeđuju pozornost i značajno doprinose istraživanjima i na polju književne, ali i drugih znanosti, prije svega povijesti i etnologije. Značaj zbornika je i u tome što se pokreću brojni kreativni i stvaralački potencijali unutar zajednice, ali se na taj način izgrađuje i jača suradnja i s matičnom Hrvatskom, kao i s Mađarskom“, kazala je Dulić Ševčić. 
Kritičko iščitavanje

Časopis za književnost i umjetnost Nova riječ pokrenut je 2013. godine, a izlazi u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i uz logističku potporu NIU Hrvatska riječ. Časopis nastoji prezentirati i kritički iščitavati suvremeno književno stvaralaštvo te književno naslijeđe vojvođanskih Hrvata. 
Po riječima glavnog urednika časopisa Tomislava Žigmanova, do sada je objavljeno devet svezaka s ukupno blizu 2500 stranica. Aktualna književna scena se predstavlja kroz segmente kao što su Novo žensko pismo, Hrvatska književnost iz Vojvodine u egzilu, Beogradski krug hrvatskih pjesnika... 
„Naša književna scena je pluralna po vrstama književnosti, poetikama te kvaliteti književnih ostvaraja. Također, i naša književna povijest je prebogata, duga tri i pol stoljeća, a kritička recepcija i valorizacija svega toga je upravo suprotna – preslaba i nestručna. To nije posao za par godina, to je posao za više generacija da se naša književna baština i sadašnjost kritički iščita i kompetentno valorizira. Smatramo da smo brazde koje su nedostajale na toj mapi u Novoj riječi minimalno pristojno otvorili“, kazao je Žigmanov.

Književne veze

Nova riječ otvara prostor i za književne autore iz matične Hrvatske te književnosti drugih naroda s kojima Hrvati u Vojvodini žive. Tako je u posljednjem broju predstavljeno suvremeno pjesništvo vojvođanskih Rusina, u izboru pjesnikinje Olene Plančak Sakač. Gostujući na Književnom salonu, Plančak Sakač je ukazala kako književnost te manjinske zajednice postoje oko 120 godina te da je do sada objavljeno oko 500 knjiga na rusinskom jeziku. Osim nje, svoju poeziju ovom prigodom kazivao je i Saša Sabadoš, također zastupljen u posljednjem broju Nove riječi. 
O dvama stalnim rubrikama časopisa Nova riječ – Čitanja književne produkcije i Kulturni dokumentarij – govorio je urednik kulture u tjedniku Hrvatska riječ Davor Bašić Palković.
„Prikazi knjiga su dragocjeni ali je kritika, kao znatno zahtjevniji pothvat, još dragocjenija kao stručno posredovanje između djela i publike. Ona je odlika razvijenog književnog sustava. Jedino uz kritičko čitanje možemo sačuvati dignitet same književnosti, koja je već uveliko ugrožena hiperprodukcijom i logikom tržišta. Nažalost, pojedini autori koji su se ozbiljnije bavili kritikom nisu više među nama, neki se više time ne bave iz različitih razloga, stoga preostaje raditi na stvaranju stručne kritičke javnosti među novijim naraštajima, prevashodno tu mislim na profesore književnosti“, naveo je Bašić Palković.

Izvor: Hrvatska riječ (H. R.)

Aktivnosti Zavoda

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2022
    Najave i kalendar
  • Mira Temunović – 50 godina s tamburom
  • Godišnji koncert folklornog odjela HKPD Matija Gubec
  • 86. Godišnjica osnutka HKUD Vladimir Nazor iz Sombora
  • Koncert Lucije Vukov i Kristine Stankov
  • Koncert velikog tamburaškog orkestra HKPD Matija Gubec u Rumi
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima