Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske - intervju

Objavljeno: 18.02.2022. Pregleda: 11

Matica hrvatska utemeljena je 10. veljače 1842. godine. Cjelogodišnjim programom u više od 120 ogranaka u zemlji i izvan nje ova najstarija hrvatska kulturna institucija obilježit će 180 godina od osnutka, dok će tribinama Sučeljavanja u Matici hrvatskoj otvarati javne rasprave o aktualnim temama. O planovima za slavljeničku godinu, ali i o novostima koje bi pridonijele boljem djelovanju Matice hrvatske, razgovarali s predsjednikom ove kulturne institucije Mirom Gavranom. Književnik Miro Gavran na čelo Matice hrvatske izabran je na četverogodišnji mandat na Glavnoj izbornoj skupštini koja je održana 6. studenoga 2021. godine u Zagrebu.
Hrvatski književnik Miro Gavran rođen je u Gornjoj Trnavi 1961. Piše drame, romane, pripovijetke. Član je i suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Gavran je najizvođeniji hrvatski dramski pisac. Djela su mu prevedena na 40 jezika. Njegove knjige imale su više od 250 izdanja u zemlji i inozemstvu. Prema Gavranovim dramama i komedijama nastalo je više od 400 kazališnih premijera diljem svijeta, a vidjelo ih je više od tri milijuna ljudi.
Jedini je živući dramatičar u Europi kojemu je posvećen kazališni festival, izvan zemlje rođenja, na kojem se igraju isključivo predstave nastale prema njegovim tekstovima. Festival od 2003. djeluje u Slovačkoj, u Trnavi, pod nazivom Gavranfest, od 2013. u Poljskoj, u Krakovu, od 2016. u Češkoj, u Pragu, a 2019. održan je u njemačkom Augsburgu. U jesen 2002. godine glumica Mladena Gavran i njezin suprug književnik Miro pokrenuli su u Zagrebu Teatar Gavran.

Kakvi su planovi za slavljeničku godinu Matice hrvatske? Što će sve biti organizirano u okviru obljetničkih programa?

Slavljeničku smo godinu započeli u siječnju predstavljanjem ovogodišnjih aktivnosti, kao i novosti u Matičinu poslovanju dok ćemo ovaj jubilej svečano obilježiti akademijom u Hrvatskom narodnom kazalištu 21. veljače točno u podne. U suradnji s Hrvatskom poštom u opticaj će biti puštena i prigodna poštanska marka. Drago nam je da je prilikom nedavna susreta Predsjedništva Matice hrvatske s premijerom Andrejom Plenkovićem i ministrima u Banskom dvorima, pokroviteljstvo nad programom obilježavanja 180 godina od osnutka Matice hrvatske prihvatila hrvatska Vlada. Osim toga, tijekom godine organizirat ćemo i simpozij Matičini predsjednici o bivšim preminulim predsjednicima od Janka Draškovića do Vlade Gotovca, pripremamo simpozij posvećen našem matičaru akademiku Tonku Maroeviću te mini simpozij o braći Radić u njihovu rodnom Trebarjevu, a u planu je i izdavanje sedmog sveska Matičine Povijesti Hrvata. To je samo mali dio od svih planirarnih programa, a, osim u Središnjici, i naši će ogranci svakako dati velik obol ovoj visokoj obljetnici.

Povećava li se broj članova Matice hrvatske? Je li u planu osnivanje novih ogranaka?

Raduje me činjenica da se od Glavne izborne skupštine Matice hrvatske 6. studenoga prošle godine u prva tri mjeseca Matici priključilo više od 260 novih članova. Za usporedbu, u cijeloj prošloj godini u Maticu se učlanilo nešto više od 270 novih članova. Radimo već i na privlačenju mlađih članova, predstavljat ćemo aktivnosti na fakultetima u Hrvatskoj i u inozemstvu i bolje se povezati s lektoratima i veleposlanstvima. Iznimno su nam važni i naši ogranci, kako u Hrvatskoj tako i izvan nje. U tom smislu moramo ojačati i revitalizirati ogranke u Pečuhu i ovdje u Subotici. Ujedno, pokazuje se potreba i za uspostavljanjem novih pa je tako već u procesu osnivanje ogranka u Hrvatskoj Kostajnici, a planirani su i u Washingtonu, Trieru, Moskvi, Ljubuškom i Kninu, a ostvareni su i svi preduvjeti za obnovu ogranka u Kupresu u koji se učlanilo 17 novih članova. Valja podsjetiti kako su u nekim mjestima naši ogranci jedini nakladnici i organizatori kulturnih, znanstvenih i stručnih događanja, godišnje ih bude i više od 500 što je iznimno velika brojka.

Koja je Vaša želja u daljnjem radu Matice?

Želja je samo jedna: da Matica hrvatska i u budućnosti bude na onoj razini na kojoj je bila u prošlosti, te da se čim više pomladi.

Treba li Matica postati vidljivija u javnosti?

Matica danas broji oko 4.000 članova, u 123 ogranka, 100 u Hrvatskoj, 14 u Bosni i Hercegovini i devet diljem svijeta, djeluje u 20 odjela u Zagrebu i s 31 zaposlenikom u Središnjici. Imamo sve predispozicije za djelovanje, no čemu nešto organizirati ako nema korisnika. Zato je iznimno važno i naša je odgovornost učiniti Maticu vidljivijom institucijom u javnosti, jer time raste i njezin utjecaj. Šteta bi bila organizirati sve ove sjajne programe o kojima smo dosad razgovarali, a da za njih nitko ne zna ili u njima ne sudjeluje. S druge strane, 180 godina najstarije hrvatske kulturne institucije obvezuje nas progovarati o najvažnijim pitanjima u hrvatskoj kulturi, znanosti, društvu pa smo tako nedavno izjavom reagirali na nedopustivo srpsko prisvajanje hrvatskih književnika, što ćemo činiti i u budućnosti kad god je nešto od nacionalne važnosti. Rad institucije treba biti transparentan, a tomu će zasigurno pridonijeti i redizajn službene stranice i veća prisutnost naših aktivnosti u medijima.

Najavili ste pokretanje tribine Sučeljavanja. O kojim temama će se otvarati javne rasprave?

Tribine su zapravo već krenule, prva je održana 25. siječnja, Euro – da ili ne, na kojoj su svoje stavove o uvođenju eura u Hrvatsku i ulasku u eurozonu razmijenili vodeći hrvatski ekonomski stručnjaci Drago Jakovčević i Ljubo Jurčić (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Mladen Vedriš (Effectus poduzetnički studiji – visoko učilište) i Damir Zorić, potpredsjednik Matice hrvatske (Hrvatska udruga poslodavaca). Moderirao je gospodarski tajnik Ivica Nuić. Odaziv je bio iznad očekivanja, jer ipak smo u razdoblju pandemije i aktivnosti su ograničene. Iduća je tribina 15. veljače u podne, a raspravljat će se o sigurnosnim aspektima migranstske krize. Nakon toga uslijedit će i druge aktualne teme poput demografske pesrspektive Hrvatske; etike i pandemije; prijepora oko gradnje hidroncentrale Kosinj, položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini i drugih. S tribinama kreće i naš podcast. Prostor za raspravu u medijima, ali i u javnosti često je sužen i jednostran. Tribina sučeljavanja u Matici hrvatskoj neka je vrsta moderne agore – javnog mjesta na kojem demokratski raspravljamo o svim vitalnim pitanjima važnim za naše društvo kako bismo mogli donijeti informirane odluke, ali i potaknuti javne rasprave o važnim temama koje svakako postoje i o kojima je potrebno raspravljati. Uostalom, skrb za demokratski društveni razvitak stoji kao jedan od ciljeva u Pravilima Matice hrvatske kao temeljnom dokumentu, uz istraživanje, čuvanje, razvijanje i promicanje narodnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkoga, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života.

Priprema li se izrada Nacrta Zakona o hrvatskom jeziku? Molim Vas pojasnite našim čitateljima zbog čega je to važno. Zašto je potrebno imati Zakon o hrvatskom jeziku?

Uvođenje tzv. bunjevačkog kao službenog jezika u Gradu Subotici, rastakanje hrvatske zajednice, ali i ovaj posljednji događaj – srpsko ozakonjenje svojatanja hrvatskih književnika samo su neki od razloga zašto je potrebno imati Zakon o hrvatskom jeziku. Ovaj posljednji događaj samo potvrđuje koliko je važna naša skrb o našem jeziku i koliko je bila dobra odluka Matice hrvatske kada smo osnovali Radnu skupinu za izradu Nacrta Zakona o hrvatskom jeziku. Početkom siječnja ona je započela s radom, a čine ju vodeći hrvatski jezikoslovci, akademici Augustin Kovačec, Stjepan Damjanović, Mislav Ježić, Tomislav Stojanov i Mario Grčević kao voditelj radne skupine. Nacrt zakona uz petoricu jezikoslovaca pripremaju i tri pravnika, supotpisat će ga hrvatski književnici i potom će se uputiti Hrvatskom saboru. Nakon samo nekoliko dana od najave izrade nacrta, sama ideja donošenja Zakona, uz brojna odobravanja u javnosti, izazvala je i nekoliko oštrih napada i nerazumijevanje, uz retoriku sličnu onoj iz 1967. kada je donesena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, pa čak i onu iz siječnja 1972. godine kada je započelo nemilosrdno gušenje Hrvatskog proljeća. Radna skupina nastojat će ponuditi okvir kojim se javna uporaba jezika podiže na dostojnu razinu, što nam je i dužnost kao kulturnoj ustanovi. Dakle, u pitanju je uporaba hrvatskog jezika u službenoj komunikaciji, a ne ispisivanje kazni kao što neki pokušaju imputirati. Napad na ideju izrade nacrta zakona izaziva zebnju i nelagodu, pogotovo kada znamo da gotovo svi narodi u Europi imaju zakone kojima uređuju pitanja javne uporabe svojih jezika, a naši se susjedi uporno i nadalje bave svojatanjem naše književne baštine, samo ovaj put uz svesrdno odobravanje i njihove službene politike. Moram reći da smo zgroženi Zakonom o kulturnom nasleđu koji je Srbija donijela u prosincu prošle godine. Dvije godine ranije u biblioteci Deset vekova srpske književnosti tiskali su u nakladi Matice srpske iz Novoga Sada Marina Držića, a nešto prije toga i Ivana Gundulića. Tada smo podsjetili javnost da prisvajateljima nisu važni sami po sebi ni Gundulić ni Držić, ni ostali hrvatski književnici i njihova djela, važan im je hrvatski teritorij koji nikada nisu uspjeli posvojiti i osvojiti ni kulturom ni ratnim operacijama.

Što su planovi nakladničke djelatnosti Matice hrvatske?

Ove godine nastavljamo s objavom kapitalnih djela. U glasovitoj ediciji Stoljeća hrvatske književnosti Matica će objaviti između ostalog Izabrane pjesme Vesne Parun, Izabrana djela Slavka Kolara te Hrvatski narodni preporod. U drugim bibliotekama objavit će još tridesetak knjiga, od kojih valja istaknuti već spomenuti sedmi svezak Povijest Hrvata, Dante Alighieri: Čistilište, Ivo Brešan: Izabrana djela, treća knjiga: Pripovijetke i eseji, Krešimir Nemec: Pripovjedne strategije, Aristotel: Izbor iz djela, Luko Paljetak: Kroz strane stranice, studije i ogledi o svjetskoj književnosti, Miguel de Unamuno: Abel Sanchez i druge proze. Objavit ćemo i zbornik sa znanstveno-stručnog skupa o Hrvatskom proljeću. Osim knjiga, u svojoj Središnjici objavljujemo godišnje 22 sveska dvotjednika Vijenac, četiri broja časopisa Kolo i Hrvatska revija, časopis Prirodoslovlje, a ogranci objave još nekoliko stotina knjiga i dvadeset časopisa. Ne smijemo zaboraviti ni naslove naših ogranaka, kojih ima od 150 godišnje. To će se sve moći vidjeti i kupiti na sajmu knjiga Matice hrvatske u Zagrebu koji planiramo za ljetne mjesece. Želja nam je oživjeti i aktivnosti u našoj knjižari u Matičinoj 2, učiniti je prostorom u kom će se odvijati predstavljanja knjiga, ali i knjižarom u kojoj se mogu kupiti svi književni časopisi tiskani u Hrvatskoj.

Koji su izvori financiranja rada Matice hrvatske?

Matica se za svoju redovnu svoju djelatnost financira iz državnoga proračuna Hrvatske, a redovito se prijavljuje na natječaje javnih potreba u kulturi pri Ministarstvu kulture i medija i Grada Zagreba. Dio se aktivnosti financira i iz Europskog socijalnog fonda. Naime, do rujna traje naš dvogodišnji projekt Vijenca. Pojedini projekti prijavljuju se i na natječaje lokalne uprave i raznih zaklada, a u idućem razdoblju nastojat ćemo se jače povezati s gospodarskim sektorom. Dapače, već radimo na tome pa smo u tom smislu i predstavili novinu u prikupljanju sredstava za djelovanje. Za one koji doniraju 150 tisuća kuna i više Matici uvodi se status „zlatni donator Matice hrvatske“ te „srebreni“ i „brončani“ za manje iznose. Predstoji nam obnova Palače Matice hrvatske stradale u potresu i nagrižene zubom vremena za što će nam sigurno biti potrebna velika financijska sredstva pa računamo na europske fondove.

Priprema li Galerija Matice hrvatske izložbe?

Aktivnosti Galerije Matice hrvatske među najdugovječnijim su programima u Matici. Galerija tako i ove godine priprema deset izložbi, a među njima izložbu doajena konceptualne umjetnosti Vlade Marteka te izložbu Damira Sokića. Osim galerije, moram spomenuti da dugi niz godina mladi glazbenici svoje prve javne korake započinju nastupom u Matici, a najavljujem ujedno i skup Hrvatski prirodoslovci, kojim će Odjel za prirodoslovlje obilježiti 30. obljetnicu postojanja te 20. obljetnicu časopisa Prirodoslovlje, dok će Odjel za medije organizirati dvanaestu Komunikološku školu. Kao što vidite, puno toga pripremamo.

Planira li se i ove godine održati festival pod nazivom GavranFest u slovačkoj Trnavi, koji je posvećen Vašem stvaralaštvu?

Ove će godine 13. GavranFest biti održan u Augsburgu u Njemačkoj od 17. do 19. ožujka, a sudjelovat će teatri iz Njemačke, Rumunjske i Hrvatske.

Hoće li i u vrijeme virusne pandemije biti inozemnih izvedbi Vaših drama?

Upravo je 27. siječnja bila premijera moje komedije Lutka u Münchenu, a sutradan je isti tekst imao premijeru u Istanbulu, dok je toga dana u Pragu premijerno izvedena moja komedija Muž moje žene. Tri inozemne premijere u dva dana nije loše, a 26. veljače u Moskvi će Teatar Maskarad izvesti premijeru moje Lutke u glasovitom Teatru na Taganjki.

Što teatar Gavran priprema za ovu godinu?

Pripremamo moju novu ozbiljnu političku dramu Glasnogovornik u kojoj su junaci jedan stari političar i mladić koji tek ulazi u svijet politike. Vjerujem da će biti itekako atraktivna suvremenim gledateljima, jer razotkriva lice i naličje suvremene politike i političkih manipulacija. Želja mi je da postanemo vidljiviji u javnosti i djelovanju, da privučemo mlade ljude , a za to nam trebaju novi alati, alati dvadeset prvoga stoljeća.

Izvor: Hrvatska riječ (Zvonko Sarić)

Bunjevačka kuhinja

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2022
    Najave i kalendar
  • Lijepa riječ u Somboru
  • 26. Izložba božićnjaka i predstavljanje monografije
  • Koncert klape Barun
  • Koncert velikog tamburaškog orkestra HKPD Matija Gubec u Rumi
  • Božićni koncert u Monoštoru
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima