Mjesec hrvatskoga jezika

Objavljeno: 24.03.2023. Pregleda: 94

Svake se godine tijekom veljače i ožujka obilježava Mjesec hrvatskog jezika, točnije od 21. veljače do 17. ožujka. Kronološki gledano, Hrvatski je sabor najprije još 1997. godine utemeljio Dane hrvatskog jezika od 11. do 17. ožujka, a inicijativom Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Dani su prošireni na Mjesec hrvatskog jezika. Unutar Mjeseca hrvatskog jezika značajna su četiri datuma: 21. veljače obilježava se Dan materinskog jezika, 22. veljače Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva, 14. ožujka objavljena je Horvatska domovina Antuna Mihanovića i 17. ožujka objavljena je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika. U nastavku će teksta ukratko biti predstavljeni nabrojani datumi i događaji.

Dan materinskog jezika

Međunarodni dan materinskog jezika obilježava se svake godine 21. veljače od 2000. godine odlukom UNESCO-a na 30. zasjedanju Glavne skupštine. Namjera je tim obilježavanjem unaprijediti, učiti i razvijati materinski jezik te njegovati jezičnu i kulturnu raznolikost i višejezičnost. UNESCO-ov dokument iz 1970. godine kaže: „Materinski jezik označuje put ljudskog bića i pomoću njega ono ulazi u društvo, čini svojom kulturu grupe kojoj pripada i postavlja temelje razvoju svojih intelektualnih sposobnosti". Upravo je i to jedan od razloga zašto je baš taj datum izabran za početak obilježavanja Mjeseca hrvatskog jezika. Kako su Hrvati naseljeni širom svijeta, tako se unutar raznih hrvatskih zajednica obilježava taj dan. Tako se i na području Srbije gdje se učenici školuju na hrvatskom jeziku, obilježava Dan materinskog jezika raznim i prigodnim aktivnostima od osnovnih i srednjih škola do lektorata na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.
Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva

Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva obilježava se od 2019. godine. Na incijativu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Hrvatski sabor proglasio je obilježavanje Dana glagoljice i glagoljaštva 22. veljače kao spomen na dan kad je 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga – Misal po zakonu rimskoga dvora. Misal po zakonu rimskoga dvora hrvatski je prvotisak pisan glagoljicom na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku čime svjedoči o hrvatskoj kulturi 15. stoljeća. Sačuvano je dvanaest nepotpunih primjeraka Misala: u Hrvatskoj se nalazi sedam primjeraka (u Zagrebu i na otoku Braču), dok se pet primjeraka nalazi izvan Hrvatske (Washington, Sankt Peterburg, Beč, Vatikan). Misal je specifičan po tome što nije tiskan samo na papiru, nego i na pergameni. Pergamena je pisaća podloga napravljena od kože sitne stoke, najčešće koze i ovce. Tako da je Misal prva hrvatska i slavenska inkunabula (prvotisak) na papiru i pergameni i prva hrvatska i slavenska knjiga tiskana dvobojno, crveno i crno. Smatra se općenito jednom od najljepših tiskanih inkunabula.


Horvatska domovina Antuna Mihanovića

Horvatska domovina Antuna Mihanovića, hrvatskog preporodnog pjesnika, lirska je pjesma prvi put objavljena 14. ožujka 1835. godine u desetom broju prvog hrvatskog književnog časopisa Danicza horvatzka, slavonzka i dalmatinzka koji od 1836. godine izlazi pod nazivom Danica ilirska. Pjesma se sastoji od četrnaest strofa, a za himnu su izabrane prva, druga, pretposljednja i posljednja strofa. Godine 1846. pjesmu je uglazbio Josip Runjanin. U uporabu je kao nacionalna himna ušla 1860-ih i otada se počela javno izvoditi u svečanim prigodama. Iako se gotovo neprekidno doživljavala kao nacionalna himna i izvodila u svečanim prigodama, službeni status državne himne dobila je istom u Ustavu SR Hrvatske 1974., a to je potvrđeno i Ustavom Republike Hrvatske 1990. Osim Horvatske domovine, Antun Mihanović napisao je i popularnu pjesmu Još Horvatska nij’ propala 1836. godine, pronašao je rukopis Osmana Ivana Gundulića u Veneciji 1818. godine, a u slavistici je poznat po otkrićima spomenika koji svjedoče o ranoj slavenskoj pismenosti (Zoografsko evanđelje, Mihanovićev odlomak apostola).


Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika objavljena je 17. ožujka 1967. godine u časopisu Telegram. Deklaracija predstavlja dokument koji je zajedničkom incijativom potpisalo 18 najznačajnijih znanstvenih i kulturnih institucija u Hrvatskoj u to vrijeme kao amandman na novi Ustav koji je trebao biti donesen. Deklaracijom se zahtijevao ravnopravan položaj hrvatskog jezika u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, slobodan razvoj i izražavanje na hrvatskom jeziku u svim područjima života. Deklaracija je nastala na inicijativu Matice hrvatske, dobila je veliku podršku u Hrvatskoj, no naišla je i na veliku osudu vlasti zbog čega su njezini potpisnici bili izloženi javnim napadima, osuđeni i sankcionirani. Smatra se da je Deklaracija u Hrvatskoj pokrenula kretanja na području politike i kulture koja su dovela do sveopćeg hrvatskog pokreta sedamdesetih godina pod nazivom hrvatsko proljeće. Što je i jedan od razloga zašto je baš 17. ožujka izabran za datum kojim završava obilježavanje Mjeseca hrvatskog jezika.
Manifestacijom Mjesec hrvatskog jezika osim što se želi podsjetiti govornike hrvatskog jezika na poznate i važne datume iz hrvatske jezične povijesti i kulture, želi se istaknuti i potreba i važnost za očuvanjem materinskog jezika, narječja i dijalekata kao sastavnog dijela hrvatskog identiteta uklopljenog u multikulturna i višejezična strujanja na području Europe.

Izvor: Hrvatska riječ (Perica Vujić)

Aktivnosti Zavoda

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Dan rođenja biskupa Ivana Antunovića - praznik hrvatske zajednice u Republici Srbiji
  • Dani Hrvata Bunjevaca u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji
  • ZKVH i Prelje u programu Noć muzeja u Baji
  • Međunarodni Marijanski pučki festival Zdravo budi, Marijo!
  • 11. saziv umjetničke kolonije Panon
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima