U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu 26. veljače 2026. otvorena je izložba Tragovi hrvatskih kipara u Srbiji. Izložba je nastala u produkciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a njezin je autor Branimir Kopilović, povjesničar umjetnosti i stručni suradnik u ZKVH-u. Dizajn izložbe potpisuje Darko Vuković, profesor na novosadskoj Akademiji umjetnosti.
Na početku otvorenja publiku je pozdravio Marin Piuković, upravitelj Fondacije Antun Gustav Matoš koji je izrazio zadovoljstvo priređivanjem ove izložbe. Potom se prisutnima obratio Josip Bako, v. d. ravnatelja ZKVH-a, koji je istaknuo da ova izložba predstavlja samo jedan djelić u mozaiku aktivnosti Zavoda na području istraživanja materijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji te je zahvalio na potpori Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu prilikom realizacije ove izložbe kao i Fondaciji na gostoprimstvu.
Kroz fotografije i tekstove na izložbenim panoima, kao i u pratećem katalogu, predstavljena su djela dvanaest kipara, a to su: Rudolf Valdec, Ivan Sabolić, Toma Rosandić, Petar Pallavicini, Antun Augustinčić, Frano Kršinić, Frano Meneghello Dinčić, Vanja Radauš, Ana Bešlić, Ivan Meštrović, Nesto Orčić i Bernard Pešorda.
„Izložbom upućujemo publiku na segment kulturne baštine koji čine javni spomenici u Srbiji. Izabrana su reprezentativna djela kipara koji su podrijetlom iz Hrvatske, a imaju realizirane značajne spomenike u Srbiji. Neki od njih su ovdje proveli svoj radni vijek, najčešće u Beogradu kao središtu umjetničkih zbivanja. Isto tako, na izložbi su uvršteni i radovi kipara rođenih u Srbiji koji podrijetlom pripadaju hrvatskoj nacionalnoj manjini. Većina ovdje prezentiranih spomenika služe kao pokazatelj prisutnosti i značaja kojega su imali hrvatski umjetnici na ovom prostoru, svakako imajući u vidu kontekst zajedničke države, međusobnih prožimanja kultura i umjetničkih stilova 20. stoljeća. Uvršteni su autori koji su imali značajnu ulogu u nastanku spomeničke baštine u Srbiji, doprinoseći svojim djelima koja su odražavala složene političke, ideološke i umjetničke struje svoga doba kako za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, tako i poslijeratne FNRJ i SFRJ. Najveći dio spomeničke baštine nastao je uslijed državnih narudžbi što je rezultiralo velikim brojem spomenika, poprsja, kipova znamenitih povijesnih ličnosti ili skulptura s dekorativnom funkcijom. Javna spomenička baština određuje izgled naših trgova, ulica ili parkova te se ovom izložbom želi pokazati značaj i zasluge hrvatskih kipara za njihov izgled kada je u pitanju umjetnička spomenička plastika. Uvrštena je većina njihovih reprezentativnih djela, dok su pojedina izostavljena radi preglednosti i uslijed formata izložbe. Treba spomenuti i veliki vremenski raspon uvrštenih djela koji započinje netom prije Prvog svjetskog rata, a završava 2020. godine. Javni spomenici predstavljaju trajnu ostavštinu i ujedno simboliziraju složeno povijesno razdoblje 20. stoljeća. U svojoj višeznačnosti, kao umjetnički artefakti, ali i kao simboli društvenih, političkih i ideoloških težnji nekadašnjih država i sustava, oni danas imaju i funkciju očuvanja kolektivne memorije na zajedničku prošlost“ kazao je autor izložbe Branimir Kopilović.
Izložbu je otvorila Davorka Velecki Čičak, opunomoćena ministrica Veleposlanstva Republike Hrvatske u Srbiji, koje je bilo i suorganizator ovog kulturnog događaja. U programu otvorenja nastupio je komorni sastav tamburaškog orkestra HGU-a Festival bunjevački pisama pod ravnanjem prof. Vojislava Temunovića.
Izvor: Hrvatska riječ
