Hrvatska likovna udruga Croart organizirala je od 17. do 22. kolovoza XIV. Međunarodnu umjetničku koloniju Stipan Šabić. Ovogodišnji saziv održan je u etno-parku Majkin salaš na Hajdukovu, u okolici Subotice, a okupio je trinaest akademskih umjetnika iz Srbije, Hrvatske, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Njemačke i Sjeverne Makedonije.

Tijekom šest dana zajedničkog stvaranja nastalo je tridesetak djela različitih poetika, tehnika i senzibiliteta. Ona će obogatiti fundus Croarta, a kroz izložbu planiranu za iduću Noć muzeja pridonijet će i likovnom životu Subotice.

Različite generacije i poetike

„Upravo ta različitost umjetničkih rukopisa daje posebnu vrijednost svakoj koloniji, jer se u njoj susreću različite generacije – od sveučilišnih profesora do mladih umjetnika, magistara slikarstva – različita iskustva i načini izražavanja", kaže predsjednica udruge i Organizacijskog odbora kolonije Nela Horvat.

Tema je i ovoga puta bila slobodna. Među nastalim djelima zastupljene su apstraktne kompozicije, dok pojedine slike karakteriziraju bogate teksture i grublje površine, oslanjajući se na ekspresionističku gestu i iskustvo enformela. Od tehnika su korištene akrilne i uljane boje te kombinirana tehnika, dok je jedna od sudionica koristila i materijale pronađene na licu mjesta (in situ), poput lišća i trave.

Dojmovi gostiju

Drugi je put na koloniji Stipan Šabić sudjelovao istaknuti bugarski slikar Stefan Altakov, profesor na Sveučilištu Sv. Kliment Ohridski u Sofiji. Njegov umjetnički izraz predstavlja spoj različitih stilskih elemenata – simboličkih, ekspresionističkih, apstraktnih i minimalističkih. Izlagao je u više gradova u Srbiji, među kojima su Beograd, Novi Sad i Niš.

Na subotičkoj koloniji izradio je dvije slike. Na jednoj kombinira latinsku sentencu Ars longa, vita brevis s elementima rimskog mozaika, dok je druga, kako pojašnjava, posvećena vezama modernizma i postmodernizma u likovnoj umjetnosti.

„Bio sam na brojnim kolonijama u regiji, a za koloniju Stipan Šabić može se reći da je izbor umjetnika odličan, kao i nastale slike. I organizacija je odlična. Želimo organizatorima da zadrže ovako visoku razinu kolonije", kaže Altakov.

Bora Arsovski iz Skoplja slikar je i likovni pedagog, a danas predaje fotografiju u jednoj umjetničkoj školi. Sudjelujući prvi put na ovoj subotičkoj koloniji, iza sebe je ostavio dvije apstrakcije koje, kako sam kaže, predstavljaju svojevrsne kolorne avanture.

„U apstraktnom slikarstvu vidim jedan zadatak koji je mnogo osoban. Tu ne možete kopirati ni samoga sebe. Ovo lijepo prirodno okruženje dalo mi je snagu da se osjetim slobodnim i taj osjećaj prenio sam na platna. Osim kolonije, koja je bila poput obitelji, sviđa mi se i Subotica, mogućnost da smo mi vidjeli vas, a vi vidjeli nas", kaže Arsovski.

Po obrazovanju kipar, Petar Koši iz Zagreba na koloniji je ostavio dvije apstraktne slike – na jednoj je naslikao nebo, a na drugoj ženski profil inspiriran stilovima renesanse i secesije.

„Bio sam dosad na kolonijama u Hrvatskoj i Sloveniji, a sada sam prvi put u Srbiji. Izvrsno je, dobra je ekipa, uvijek se nešto novoga nauči jer svi imamo različite tehnike i stilove", kaže Koši.

Susreti u digitalno doba

Ovogodišnji saziv kolonije zatvorio je novinar Hrvatske riječi Davor Bašić Palković, koji se osvrnuo na mjesto likovnih kolonija u suvremenom digitalnom dobu:

„Kakvo mjesto likovne kolonije imaju u suvremenoj digitalnoj eri, u kojoj umjetnici mogu stvarati, komunicirati i predstavljati svoj rad online, bez ikakvih prostornih ograničenja? Kolonija pruža ono što digitalni svijet teško može zamijeniti i to se sve više ogleda kao njezina vrijednost – nekoliko dana zajedničkog rada, neposrednog susreta, razgovora i promišljanja umjetnosti. Također, priča koju ste šest dana ovdje stvarali nastavlja se kroz djela, izložbe i veze koje ostaju nakon što se raziđete."

Po riječima organizatora, održavanje kolonije pomogli su Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice i Pokrajinsko tajništvo za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama.

Izvor: Hrvatska riječ (H. R.)