Žetvene svečanosti 2013. u bačkih Hrvata

Objavljeno: 21.08.2013. Pregleda: 7

Središnje proslave

duz2013-KRUHU Subotici proslavljena Dužijanca 2013.

Središnja proslava „Dužijance 2013.“ u Subotici počela je u četvrtak, 8. kolovoza 2013. godine, tradicionalnom Književnom večeri u organizaciji Katoličkog društva za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović“, a nastavljena je brojnim programima u petak, subotu i nedjelju. Glavni nositelji ovogodišnje Dužijance bili su bandašica Vedrana Cvijin iz Subotice i bandaš Marko Peić Tukuljac iz Male Bosne. Gost ovogodišnje Dužijance bio je šibenski biskup mons. Ante Ivas. U kulturnom dijelu ove najveće manifestacije bunjevačkih Hrvata nastupili su brojni tamburaški sastavi, kulturno-umjetnička društva i pojedinci.

 

duz2013-sredisnja-tamb vecer-1Tamburaška večer i izbor pratioca bandaša i bandašice

U okviru središnje proslave Dužijance 9. kolovoza na glavnom gradskom trgu održana je tamburaška večer na kojoj je nastupilo 12 tamburaških sastava: Ansambl „Ravnica“, Ansambl „Nesanica“, Tamburaški sastav „Con brio“, Ansambl „Boemi“, Tamburaški orkestar HKPD „Matija Gubec“ – Ruma, Ansambl „Golubice“, Ansambl „Biseri“, Ansambl „Tajna“, Ansambl „Hajo“, Ansambl „Đurđinske cure“, Ansambl „Derani“ i Ansambl „Ruže“.

duz2013-sredisnja-tamb vecer-3U okviru te večeri izabrana su i tri najljepša para koji su bili „pratioci“ bandaša i bandašice na „Dužijanci 2013.“. Posebni žiri u sastavu: Ružica Šimić, Joso Dulić, Marija Šabić, Petar Gaković i Nedeljka Šarčević, izabrao je za druge pratioce Antu Čipaka i Gordanu Cvijin, za prve pratioce Bojana Galića i Vesnu Letić, a za najljepši par bandaša i bandašice, Ivana Sudarevića i Majdu Stantić. Svaki par pratilaca, kao i bandaš i bandašica, primili su prigodne darove koje im je uručio predsjednik Organizacijskog odbora Dužijance Marinko Piuković. Među darovima različitih sponzora bile su i knjige Društva „Ivan Antunović“. Iste večeri uručene su i nagrade najboljim aranžerima izloga. (Zv.)

duz2013-sredisnja-vecernje-1Večernja i doček biskupa Ivasa

U katedrali-bazilici sv. Terezije, sudionici Dužijance molili su u subotu 10. kolovoza 2013. godine Večernju i ujedno dočekali gosta ovogodišnje Dužijance, mons. Antu Ivasa, biskupa šibenskog. Njega je u ime odsutnog biskupa pozdravio katedralni župnik, mons. Stjepan Beretić, a na Večernjoj su bili i nositelji ovogodišnje Dužijance, bandašica Vedrana Cvijin i bandaš Marko Peić Tukuljac. U svom pozdravnom govoru Beretić je izražavajući radost zbog biskupova dolaska na Dužijancu rekao:

„Evo nas, da zahvalimo Bogu za ovogodišnji rod pšenice. Večeras uzdižemo Bogu svoju zahvalnicu, a naše se molitve uzdižu Bogu poput dima tamjana koji uzlazi do svodova ove naše stolne bazilike svete Terezije. Naša je stolnica ponosna i zato što na katedri naših biskupa Lajče, Matiše i Ivana sjedi šibenski biskup, preuzvišeni gospodin Ante Ivas. On se spremno odazvao da iz ubavog Šibenika dođe u našu bilu Suboticu. Naša dva grada povezuje i mila nam zvonka ikavica. Do kraja XVIII. stoljeća mađarski su franjevci ovdašnje vjernike zvali Dalmatincima, a naš jezik dalmatinskim. Eto, i govor i ime nas veže sa Šibenikom. Naš nekadašnji kapelan Gábor Tormásy je 1883. godine ovako opisao subotičke Dalmatince: 'Za ovaj narod vjera nije bila prazna riječ. Vjera je bila odrednica njegovoga života... Ovaj je narod Boga volio iskreno, svim žarom svoje duše...'. Bio je pravi uzor vjerničkog života.“

duz2013-sredisnja-vecernje-2Na kraju Večernje, prije no što je podijelio blagoslov okupljenim vjernicima, biskup Ivas se podsjetio da je zadnji put u Subotici bio prije četrdeset i devet godina na sprovodu mo. Albe Vidakovića. Podsjetio se i dr. Josipa Andrića, još jednog velikog sina bačke ravnice, koji mu je kao studentu govorio da je skladao operu „Dužijanca“. Tada sam prvi put čuo za Dužijancu, a evo sada ću je doživjeti i izbliza, uživo, izrazio je svoju radost biskup Ivas. On je posebno naglasio veliku zaslugu dr. Josipa Andrića za širenje štovanja bl. Nikole Tavelića koje je on promicao i koje je uvelike pomoglo i njegovu proglašenju svetim.

duz2013-sredisnja-risarska vecer-1Risarsko-folklorna večer

Iste večeri risari, koji su ove godine sudjelovali na Takmičenju risara, položili su vijenac na bistu Blaška Rajića koja se nalazi u parku ispred Gradske kuće. Ondje ih je dočekao i pozdravio mons. Stjepan Beretić. On im je zahvalio što su i ove godine bili „vridni risari“ i što njeguju i čuvaj taj divni običaj. Zahvalio im je također što ne zaboravljaju Blaška Rajića bez kojega, kako je rekao, danas sigurno ne bi bilo Dužijance, jer da on taj drevni obiteljski običaj nije prenio u crkvu, on bi pomalo nestajao s prestankom ručnog obavljanja žetve.

duz2013-sredisnja-risarska vecer-3Biskup Ivas je u večernjim satima, u pratnji svog tajnika Roka Glasnovića i katedralnog župnika Stjepana, prisustvovao i tzv. „Risarskoj večeri“ na kojoj, po tradiciji risari (kosci) prikazuju kako su se nekoć s „gazdama“ pogađali za „ris“ (ručno košenje žita). To je ujedno prigoda i da se široj publici predstave najbolji risari ovogodišnjeg natjecanja risara, koje se također svake godine održava u okviru Dužijance. Nakon risara nastupili su brojni folklorni ansambli, sudionici Dužijance 2013., kako iz Vojvodine tako i iz Hrvatske, Mađarske i Grčke.

duz2013-sredisnja-misa-1Ispraćaj bandaša i bandašica iz crkve sv. Roka

Slavlje završnog dana Dužijance započelo je u nedjelju 11. kolovoza u „kolivki Dužijance“ u crkvi sv. Roka, u kojoj je 1911. slavljena prva crkvena Dužijanca. Tradicionalnim obredom ispraćaja i blagoslova bandaša i bandašice koji je predvodio župnik župe sv. Roka mons. Andrija Anišić započelo je zahvalno slavlje Dužijance. Nakon toga blagoslova, na kojem osim katedralnog bandaša i bandašice sudjeluju i svi bandaši i bandašice iz okolnih subotičkih naselja te iz Svetozara Miletića i Sombora, krenula je svečana povorka zaprega koji su bandaše i bandašice ulicama grada odvezli na svetu misu zahvalnicu u katedralu.

duz2013-sredisnja-misa-2Euharistijsko zahvalno slavlje je vrhunac svake Dužijance, a predslavio ga je šibenski biskup mons. Ante Ivas u zajedništvu s domaćim biskupom mons. Ivanom Pénzesom i svećenicima Subotičke biskupije i okolice. Katedrala je na Dužijancu svake godine pretijesna da primi sve vjernike koji žele zahvaliti Bogu za žetvu i kruh svagdašnji. Na početku mise biskupa Ivasa pozdravio je biskup Pénzes osobito srdačnim riječima dobrodošlice, jer ga poznaje još iz studentskih dana iz Zagreba.

Na svetoj misi Božju riječ su čitali bandaš Marko Peić Tukuljac i bandašica Vedrana Cvijin. Molitve vjernika su predmolili mladi odjeveni u narodne nošnje, a u prikaznoj procesiji, osim euharistijskih darova, svi bandaši i bandašice pokazali su biskupu gostu krune – simbole ovogodišnjih Dužijanci u svojim župama. Katedralna bandašica Vedrana prinijela je hostije za pričest u toj misi, a bandaš krunu subotičke Dužijance koju je u tehnici slame izradila slamarica Jozefa Skenderović. Ovogodišnja kruna Dužijance prikazuje logo Godine vjere. Na misi je pjevao katedralni zbor „Albe Vidaković“ pod ravnanjem Miroslava Stantića.

duz2013-sredisnja-IvasEuharistijsko slavlje u subotičkoj katedrali

U prigodnoj propovijedi biskup Ivas je istaknuo kako je i hrvatski narod kao i mnogi drugi narodi prihvatio Božju mudrost te je kroz nedaće i napasti povijesti ostao do danas gradeći svekoliku kulturu života. Na prvome mjestu obiteljskog života, a onda i društvenog života i življenja posvuda gdje nas je Bog stavi, na kopnu i moru, na zemlji i kamenu, kako u matičnoj domovini Hrvatskoj tako i izvan nje, tako i ovdje u Bačkoj i na svim stranama svijeta razasute, naglasio je biskup u svojoj propovijedi. Pozvao je zatim okupljene vjernike da dadu hvalu Bogu ali i našim obiteljima, djedovima i bakama, očevima i majkama, našoj Crkvi, našim svećenicima, redovnicima, učiteljima, mnogim znanim i neznanim ljudima na različitim poljima odgoja, obrazovanja i kulture, sve do danas, sve do nas. Do vas ovdje nazočnih, do ove veličanstvene tradicionalne manifestacije Dužijance koja je bogata upravo tom dubokom prožetošću vjerom i kršćanskim vrednotama života našega hrvatskog naroda ovdje u Bačkoj. U zaključku svoje propovijedi mons. Ivas se osobito obratio mladima, podsjetivši ih na nedavni susret mladih u Brazilu i na riječi pape Franje.

duz2013-sredisnja-misa-5„Kad je naše srce dobra zemlja koja prihvaća sjeme Riječi, kad se 'oznoji košulja' u nastojanju da živimo kao kršćani, nikad nismo sami, uvijek smo dio Crkve koja prolazi isti put. Što više, postajemo graditelji Crkve i sudionici povijesti. U vašim je mladim srcima želja graditi bolji svijet, pravedan, bratski svijet. Čujem to sa svih stana svijeta. Ostaje jedino pitanje, odakle početi? I ima samo jedan odgovor: Treba početi s Kristom i od sebe! 'Ti i ja'“, ponavljao je sveti Otac uz oduševljenje, ganuće i burno odobravanje mladih.

duz2013-sredisnja-misa-3I stoga je biskup Ivas pozvao brojne mlade na misi Dužijance: Usudite se, dragi mladi, vidjeti i iskusiti kako je lijepo živjeti Evanđelje, njegovu Radosnu vijest „Života u izobilju“. Usudite se biti „zagledani u Krista“, u njegov križ i trnovu krunu, svim iskušenjima straha, izdaja i zataja, svim prijetnjama đavolskim, usprkos. Usudite se vidjeti njegovo kopljem otvoreno srce i sebe u njegovu srcu nađite, u Gospinom zagrljaju. Usudite se svjedočiti „Mir, dar uskrsloga“. Usudite se biti „Zajedno u Kristu“ i imali vi, i naš narod s vama, i ova Crkva subotička, obilnu, dobru i blagoslovljenu žetvu i duge i ovako svečane i radosne žetvene svečanosti, poželio je biskup mladima i svima okupljenima.

duz2013-sredisnja-povorka-6Napadi na Dužijancu
I ove godine Dužijanca nije prošla bez napada tzv. bunjevačkih institucija koji niječu Bunjevcima hrvatsko podrijetlo i pripadnost hrvatskom narodu. Oni su, naime, par dana uoči Dužijance, izjavili da ne žele sudjelovati u Dužijanci koja je hrvatsko-crkvena manifestacija. Time su samo očitovali da im nije stalo do tradicije i običaja nego samo do političkih bodova, koje svake godine, preko Dužijance žele prikupiti, optužujući Hrvate da ugrožavaju njihov nacionalni identitet. Na to je ukazao i gradonačelnik Modest Dulić kad je u svom govoru rekao da na Dužijancu kao tradiciju i svečanost svi možemo biti i jesmo ponosni, i ona ne treba biti predmet dnevne politike, osobnih interesa ili simpatija. „Dužijanca je jedno bogatstvo, puno vrjednije od svega toga, ovo je tradicija koja je preživjela i ratne i sušne godine, pa sam siguran da će nadživjeti i udare dnevne politike“, rekao je Dulić.

Organizacijski odbor Dužijance napalo je i rukovodstvo novog Kulturnog centra „Arija“ zbog toga što nisu dobili poziv za sudjelovanje u Dužijanci. Predsjednik toga Centra Davor Dulić nekoć je bio glavni organizator Dužijance, a onda je podnio ostavku na sve svoje dužnosti i obveze u Centru i u Dužijanci i odvukao sa sobom puno djece i mladih u novi Centar, a nedavno i iz KUD-a „Mladost“, koji je uvijek sudjelovao u Dužijanci. Dulić bi trebao dati odgovore na mnoga pitanja i nadoknaditi štetu koju je nanio Hrvatskom kulturnom centru „Bunjevačko kolo“ i Dužijanci. Kada bi to iskreno učinio, vjerojatno bi shvatio zašto „Arija“ nije pozvana na ovogodišnju Dužijancu. Ipak, oni članovi tog novog Centra koji vole Dužijancu našli su načina da u njoj sudjeluju. Hvala im. (A. A.)

duz2013-sredisnja-povorka-1Svečana povorka

Poslije svete mise uslijedila je svečana povorka u kojoj su sudjelovali brojni mladi u narodnim nošnjama kao i brojna kulturno-umjetnička društva: HBKUD „Lemeš“ iz Svetozara Miletića, HKD „Šid“ iz Šida, OKUD „Mladost“ iz Subotice, MKC „Népkör“ iz Subotice, HKPD „Matija Gubec“ iz Tavankuta, HUK „Lajčo Budanović“ iz Male Bosne, HKPD „Đurđin“ iz Đurđina, HKC ,,Bunjevačko kolo“ iz Subotice, Ansambl , „Maros“ iz Mađarske, Kulturna udruga „Mesimvrias“ iz Grčke, KUD „Slavko Janković“ iz Rokovaca – Andrijaševaca iz R. Hrvatske, Vrtić „Marija Petković – Sunčica“ iz Subotice, Kraljice župe „Sv. Marko“ iz Starog Žednika te risari „Dužijance 2013“.

duz2013-sredisnja-predaja kruhaNa kraju svečane povorke bandaš i bandašica uručili su u nazočnosti predsjednika Organizacijskoga odbora „Dužijanca 2013.“ Marinka Piukovića i domaćina salaša Dajane i Davora Šimića, gradonačelniku Subotice Modestu Duliću na misi blagoslovljen kruh od brašna ovogodišnje žetve. Prikazavši ga na sve četiri strane grada kao znak da će u gradu biti kruha za svakoga, gradonačelnik je u svom obraćanju mnoštvu na glavnom gradskom trgu uputio nekoliko riječi ističući da se u duhu tradicije, duge više od jednog stoljeća, Dužijancom slavi novi rod i novi kruh i zahvaljuje vrijednim ratarima koji su ga svojim radom iz zemlje stvorili, kao i Bogu koji ga je sačuvao. Zahvaljujući Dužijanci, ravničarsko blago postalo je i etnološko blago Subotice i regije, zaključio je gradonačelnik.

Posjet grobu Blaška Rajića

U poslijepodnevnom dijelu proslave Dužijance, bandašica Vedrana i bandaš Marko su za župnikom župe sv. Roka posjetili grob Blaška Rajića, utemeljitelja crkvene Dužijance i ondje položili cvijeće i vijenac od žita, zahvaljujući mu što je Hrvatima Bunjevcima podario Dužijancu, jer s prestankom „risa“ u obitelji vjerojatno bi nestao i običaj Dužijance, a zahvaljujući upravo činjenici da je ona postala i crkvena svečanost, ona se održala do danas.

duz2013-sredisnja-bandasicino koloBandašicino kolo

Dužijanca je završila tradicionalnim „bandašicinim kolom“ koje se također održalo na središnjem gradskom trgu. U prigodnoj svečanoj ceremoniji početka kola, prisutnima se obratio i biskup Ivas ističući kako se boraveći u Subotici osjetio kao da je doma, iako fizički umoran, duhovno odmoran jer ga je odmorila ljepota i duhovnost slavljenja Dužijance u kojoj je uživao dva dana. (Andrija Anišić)

duz2013-sredisnja-misa-uzvanici2Gosti Dužijance 2013.
Na ovogodišnjoj Dužijanci bili su nazočni: Modest Dulić, gradonačelnik Subotice; Mária Kern Sólya, predsjednica Skupštine grada Subotice; Blaško Stantić, dogradonačelnik Subotice te predstavnici lokalne samouprave; Mario Zadro, otpravnik poslova Veleposlanstva RH u Beogradu; Dragan Đurić, generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici i Neven Marčić, konzul savjetnik; predstavnici Veleposlanstva Njemačke u Beogradu; Marija Hećimović iz Hrvatske matice iseljenika iz Zagreba; Ninoslava Zeković, pročelnica Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada Zagreba; Denis Ambruš, zamjenik gradonačelnika grada Osijeka; Nada Galović, predstavnica Gradskog vijeća grada Županje; Željko Cirba, zamjenik župana Vukovarsko-srijemske županije; Marinko Beljo, predstojnik ureda župana Vukovarsko-srijemske županije; Vera Erl, predsjednica Šokačke grane, Osijek; Petar Kuntić, narodni zastupnik Skupštine Republike Srbije i predsjednik DSHV-a; Mato Groznica, podtajnik Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice; Imre Kern, zamjenik direktora Fonda za kapitalna ulaganja AP Vojvodine; Slavko Parać, pokrajinski zastupnik; Nikola Repac, načelnik Sjeverno-bačkog upravnog okruga; Saša Srećković, predsjednik Nacionalnog komiteta za nematerijalno kulturno nasljeđe RS; dr. Tamás Korhec, predsjednik Mađarskog nacionalnog vijeća; László Göncző Mandler, predsjednik Njemačkog nacionalnog vijeća; Darko Sarić Lukendić, predsjednik Izvršnog odbora HNV-a; Ferenc Molnár, predsjednik višeg suda u Subotici; Rozalija Tumbas, predsjednica Osnovnog suda u Subotici i Marinko Prćić, predsjednik HKC „Bunjevačko kolo“.

bereg zetvene2013-1Bereške žetvene svečanosti

U nedjelju 14. srpnja 2013. godine u Beregu su održane „Bereške žetvene svečanosti“, čime je na simboličan način obilježen završetak ovogodišnje žetve. Na novom je žitu Bogu zahvaljeno na misi u crkvi svetog Mihovila.

Kao što bunjevački Hrvati na „Dužijanci“ zahvaljuju na uspješno obavljenoj žetvi i za novi kruh, tako i Berežani zahvaljuju Bogu, ali je njihov običaj nešto drugačiji. Marin Katačić, predsjednik HKPD-a „Silvije Strahimir Kranjčević“, kaže kako je to stari običaj koji je s njiva prenesen u crkvu.

„Velečasni Davor Kovačević je taj običaj prenio u crkvu 1999. godine i od tada svake godine u crkvi zahvaljujemo za novo žito i kruh. Naime, do šezdesetih godina prošlog stoljeća postojao je običaj da na koncu žetve na gazdinoj njivi, a gledalo se da posljednji snop padne oko podne kada se oglase crkvena zvona, kosci kleknu na koljena u krug oko snopa žita i da se izmoli ‘Anđeoski pozdrav’. Glavni kosac ili gazda uzimao je u ruku taj snop žita, digao ga u vis i svi skupa izgovorili su ‘Jezus’ odnosno Isus. Nakon toga se išlo gazdinoj kući uz pjesmu. Gazdarica je čekala kosce na kapiji i svetila ih svetom vodom. Kod gazde i gazdarice predavao se posljednji snop žita, a oni su im platili za košenje žita, poslužili im ručak, a kod bogatijih bila je tu i glazba pa se veselilo za završenu žetvu“, kaže Katačić.

bereg zetvene2013-2Po ugledu na taj narodni običaj sudionici „Bereških žetvenih svečanosti“ unijeli su u crkvu snop žita, saćuricu sa zemljom da se posveti za novu sjetvu, saćuricu novog žita i novi kruv, koje je svećenik posvetio. Isto kao i na njivi, samo sada u crkvi, kosci su kleknuli i zajedno s velečasnim izmolili »Anđeoski pozdrav«, zatim je vlč. digao snop žita i svi su skupa izgovorili »Jezus«. Poslije toga srpovi su zabodeni u snop žita, a koršovi (ćupovi za vodu) stavljeni su pokraj snopa i nakon toga održana je misa zahvalnica. Poslije mise je ispred crkve odigrano kolo, a proslava je nastavljena u Domu kulture.

Organizatori „Bereških žetvenih svečanosti“ su Udruga Hrvata „Ante Jakšić“, koja djeluje pri župi svetog Mihovila u Beregu, a koja osim Hrvata iz Berega okuplja i Hrvate iz Koluta, te HKPD „Silvije Strahimir Kranjčević“ iz Berega. Gosti na ovogodišnjim „Bereškim žetvenim svečanostima“ bili su članovi HBKUD „Lemeš“ iz Lemeša. (Z. V.)

duz2013-lemesDužijanca u Lemešu

Lemeška Dužijanca proslavljena u crkvi Rođenja BDM 21. srpnja 2013. hgodine, a predvoditelji ovogodišnjega slavlja bili su bandaš Mladen Knezi i bandašica Ivana Racić te mali bandaš Sebastijan Dujmović i mala bandašica Dragana Benčik. Misno slavlje predslavio je župnik Davor Kovačević iz Berega zajedno s đakonom Stipanom Periškićem iz Monoštora i domaćim župnikom Antalom Egedijem.

Đakon Stipan Periškić je u propovjedi istaknuo da su ovo lijepi dani da Bogu zahvalimo na plodovima zemlje. „Bit nisu ljepota mladih u nošnjama već kruh koji se na oltaru pretvara u kruh nebeski. Ako rad nije blagoslovljen, čovjek neće imati što ubrati. Sklopljene ruke i iskrene molitve treba uputiti Bogu“, rekao je propovjednik.

Poslije misnoga slavlja povorka je stala kod križa kako bi kratkom molitvom još jednom svi skupa zahvalili na Božjoj dobroti. Nakon toga uslijedio je prijam kod predsjedavajućeg mjesnog savjeta Aleksandra Vidakovića, kojem je su predani blagoslovljen kruh i kruna Dužijance. On je zahvalio bandašu i bandašici na trudu da i ove godine imamo Dužijancu i izrazio nadu da će se ovaj običaj očuvati i u budućnosti. Nakon prijama mladi su fijakerima krenuli u ophod po selu. Slavlje je nastavljeno uz tamburaše iz Sonte „Sonćanski biseri“ i objed u Domu kulture. Misno slavlje su svojom pjesmom uljepšali novi kantor Željko Zelić kojemu je u pomoć pritekla Melinda Balaž Batalo iz Čonoplje, kao i dječji zbor domaćina „Mali nemeši“ i članovi pjevačke skupine.

duz2013-lemes3Proslavi Dužijance nazočili su među ostalima: bandaš i bandašica iz Sombora Antonio Gromilović i Mariela Parčetić, vijećnik HNV-a i predstavnik HUPD „Dukat“ iz Vajske Željko Pakledinac, predsjednik HKUD-a „Vladimir Nazor“ i dopredsjednik općine Sombor Mata Matarić, konzul R. Hrvatske Neven Marčić, predstavnici HKPD „S. S. Kranjčević“ iz Berega i KUDH „Bodrog“ iz Monoštora.

Lemešani su se za slavlje Dužijance pripravljali brojnim programima. Poetska večer održana je 19. srpnja, a stihove su govorili autori iz Sombora, Alekse Šantića, Čonoplje te domaćini. Svi pjesnici su bili sudionici Lire naive 2013. Publiku je glazbom i svojim glasom oduševila Aleksandra Pletikosić. Događaj je pratila i samostalna izložba fotografija Ivana Horvata. Od petnaest izloženih fotografija s motivima žetve, polovica su bili njegovi autorski radovi a druga polovica starih koje je prikupio i obradio.

U subotu, 20. srpnja u prijepodnevnim satima održana je likovna kolonija članova Hrvatske likovne udruge Croart, u kojoj su sudjelovali slikari iz Srbije (Sombor i Subotica), Mađarske, Austrije. Na samom početku kolonije predsjedavajući Croarta Josip Horvat darovao je domaćinima sliku Sándora Kerekesa. Istoga dana je na malom sportskom terenu priređen kulturno-umjetnički program. Ovogodišnji baćo i nana bili su Ilija Ezgeta i Mariška Pravdić. Ovaj dvojac publici je dočarao par lijepih scena iz prošlosti s motivima žetve i žetvenih radova. U tome su im pripomogli folklorni odjel s bunjevačkim dječjim „sigrama“ i plesovima, plesovima iz Banata, kao i gosti ME „Németh László“, djevojački pjevački zbor „Musica viva“ iz Lemeša i dragi nam gosti iz Sombora HKUD „Vladimir Nazor“, s plesovima iz Posavine. (Lucia Knezi)

Duzionica2013-1Dužionica 2013. u Somboru

Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Vladimir Nazor“ priredilo je u nedjelju, 28. srpnja, Dužionicu, tradicionalnu manifestaciju, kojom se obilježava završetak žetve. Bila je to 79. godina zaredom da Hrvati u Somboru na ovakav način zahvaljuju Bogu na uspješno obavljenoj žetvi i na novom kruhu. Ovogodišnji bandaš i bandašica bili su Antonio Gromilović i Mariela Parčetić.

Proslava je počela okupljanjem sudionika „Dužionice“ u Hrvatskom domu, nakon čega je svečana povorka predvođena najmlađim sudionicima prošla središtem grada do crkve Presvetog Trojstva, gdje je održana svečana sveta misa na kojoj je posvećen kruh od novog žita. Misu je služio velečasni Jakob Pfeifer, župnik iz Odžaka.

Duzionica2013-2„Kada su ovakvi trenuci da se zahvaljujemo Bogu za zemaljske plodove, dobro se prisjetiti molitve – molimo Boga da se znamo služiti ovozemaljskim materijalnim dobrima radi spasenja i zadobivanja nebeskog kraljevstva. Danas, dok zahvaljujemo Bogu za sve plodove, najprije trebamo zahvaljivati za plod čovjeka. Da zahvaljujemo jedni za druge, da nas ima, da vodimo brigu jedni o drugima. To je bit kršćanstva“, kazao je velečasni Pfeifer.

Nakon svete mise sudionici Dužionice okupili su se na Trgu Presvetog Trojstva ispred Gradske kuće, a odatle su se u povorci glavnom somborskom ulicom uputili u Županiju, gdje ih je primio gradonačelnik Sombora Nemanja Delić. Ovogodišnja bandašica Mariela Parčetić uručujući kruh od novog žita gradonačelniku obratila se prvom čovjeku Grada Sombora ovim riječima:

„Imam čast i zadovoljstvo u ime HKUD-a 'Vladimir Nazor', svih sudionika i gostiju Dužionice pozdraviti Vas i Vaše suradnike. Naše društvo, kao osvjedočeni čuvar tradicije i običaja Hrvata na ovim prostorima, slavi danas 79. Dužionicu. Kruh, dar Božji, plod zemlje i ljudskog rada bio je i ostao simbol života, obitelji, dobrote i ljubavi, ali i opstanka cijele zajednice. Gdje ima kruha – ima i mira, gdje ima mira – tu je i ljubav i blagostanje. Znali su to naši stari, znamo i mi. Zato su vrijedni žeteoci brižljivo sakupili svako zrno, a vješte ruke naših domaćica pripravile kruh od novog žita. S istim žarom, kao i naši preci, i mi smo danas zahvalili Bogu na uspješnoj žetvi i prinijeli kruh na blagoslov, te ga sada darujemo Vama. Darivanje blagoslovljenog kruha od novog žita gradonačelniku je, poslije svete mise, najsvečaniji čin Dužionice. Stoga primite ovaj naš blagoslovljeni kruh kao simbol međusobne povezanosti i mira, te ga podijelite svim građanima Sombora.“

Zahvaljujući na darovanom kruhu, gradonačelnik Delić je istaknuo: „Slaveći Dužionicu vi obilježavate i ono što su običaji i tradicija naroda s naših prostora, ali to sve više postaje i jedan veliki kulturni događaj i jedna od najvećih manifestacija tijekom ljeta koje se dešavaju u Somboru. Novi kruh koji ste mi donijeli jest simbol Zahvala Bogu za plodove zemlje i ljudskoga rada da smo imali rodnu godinu. No, najvažnije je da mi ovdje u Gradu Somboru njegujemo zajedništvo i kada je godina rodna i kada je godina manje dobra. Bitno je da svi zajedno pod ovim jednim Suncem dijelimo sudbinu i ono što su plodovi ove zemlje. Naši narodi koji žive na ovim prostorima oduvijek su živjeli na ovoj zemlji i od ove zemlje i na njoj vrijedno radili. Ovaj običaj koji danas svi zajedno proslavljamo simbolizira i vrednoću naših ljudi. Naši paori i domaćini imat će berićetan rod ove godine, ali ovaj kruh je potvrda da neće biti naših gladnih sugrađana.“

Duzionica2013-4

Proslava Dužionice nastavljena je u Hrvatskom domu, gdje je za sve sudionike priređen svečani ručak.

„Tradicija Dužionice u Somboru duga je skoro 80 godina, u Subotici više od stoljeća i to je jedan od ključnih identitetskih elemenata u Hrvata na ovim prostorima. Usudio bih se reći da to nije samo hrvatska tradicija već jedan od elemenata koji su Hrvati utkali već i u vojvođanski tradiciju, jer to je manifestacija koju podupiru dva velika grada u Vojvodini – Subotica i Sombor“, rekao je generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici Dragan Đurić.

Predsjednik HKUD-a „Vladimir Nazor“ Mata Matarić zahvalio je svim sudionicima i gostima. On je istaknuo značaj tradicije koja je duga 79 godina, a u šali je napravio usporedbu da u dvorani Hrvatskog doma nema starijeg od Dužionice.

Među uzvanicima na ovogodišnoj Dužionici bili su: konzul RH u Subotici Neven Marčić, tajnik HNV-a Željko Pakledinac, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, ravnatelj NIU „Hrvatska riječ“ Ivan Karan, dopredsjednik DSHV-a Pero Horvacki, zamjenik pokrajinskog tajnika za kulturu i informiranje Milan Micić, gradonačelnik Sombora Nemanja Delić, kao i gosti iz Širokog Polja i Osijeka. (Zlata Vasiljević)

Duzionica2013-3Književna večer i „Miroljub“
U sklopu proslave „Dužionice“ 25. srpnja 2013. godine, u Hrvatskom domu organiziran je program na kome su predstavljeni bandaš i bandašica, a sudionici programa bili su pjesnici „Lire naive“ iz Sombora, Lemeša i Čonoplje, koji su govorili stihove svojih pjesama, kao i pjevačka skupina „Nazora“. Za „Dužionicu“ je pripremljen i novi broj „Miroljuba“, lista koji priprema i izdaje HKUD „Vladimir Nazor“.

 

Ruma zetv svec 2013I u Rumi proslavljen završetak žetve

Povodom završetka žetvenih radova u HKPD-u „Matija Gubec“ iz Rume u subotu, 3. kolovoza 2013. godine, održana je tradicionalna igranka. Veliki broj gostiju na igranki pozdravio je predsjednik Društva Pavle Škrobot, a sve nazočne su tijekom večeri zabavljali članovi malog tamburaškog sastava.

Ove su godine gošće bile i članice pjevačkog zbora rumske gimnazije „Stevan Puzić“, koje su se predstavile s nekoliko skladbi.

Igranka povodom završetka žetve je dio dugogodišnje tradicije Hrvata u Rumi, kojom oni iskazuju zahvalu Bogu za rod pšenice kao simbola blagostanja. (N. J.)

Seoske dužijance

Dužijance su proslavljene i …

duz2013-zednik… u Žedniku

U crkvi sv. Marka u Žedniku, svečanim euharistijskim slavljem proslavljena je 14. srpnja 2013. godine Dužijanca kao znak zahvale Bogu za obilnu žetvu i dar kruha. Predvoditelji ovogodišnje Dužijance bili su bandaš Ivica Pandzić i bandašica Dajana Sič te mali bandaš Aleksandar Jakobčić i mala bandašica Vanja Perčić.

Ures ovome slavlju bili su svakako djeca i mladi odjeveni u bunjevačku narodnu nošnju koji su zajedno s gostima iz HKUD „Vladimir Nazor“ iz Sombora, također odjevenim u prelijepe narodne nošnje, dočekali bandaški par, koji je stigao na svečano urešenim karucama, noseći sa sobom kruh i sliku od slame koju je izradila naša župljanka Ruža Pejić.

Svečano misno slavlje predslavio je fra Zdenko Gruber uz koncelebraciju upravitelja đurđinske župe vlč. Miroslava Orčića, ovogodišnjeg mladomisnika vlč. Vinka Cvijina te domaćeg župnika preč. Željka Šipeka.

Fra Zdenko je u svojoj propovijedi istaknuo važnost zahvaljivanja Bogu za sve što posjedujemo, jer sve nam dolazi od Stvoritelja, stavljajući pred nas lik sv. Franje iz Asiza, koji je u svemu prepoznao prst Božji i duboko bio svjestan da baš sve dolazi od Boga te svojim životom zahvaljivao Bogu na svakom daru.

Mladi u narodnim nošnjama su u prikaznoj procesiji prinijeli na oltar klasje žita, misne darove – vodu, vino i hostije te kruh od novoga žita i sliku – simbol ovogodišnje Dužijance. Zbor „Sv. Marko“ predvođen kantorom Nikolom Ostrogoncem uljepšao je ovo slavlje skladnim pjevanjem. Djeca i mladi župe umnogome su pridonijeli pripravi za ovogodišnju Dužijancu, no nije izostala ni ona duhovna priprava. Naime, 9. srpnja večernjom svetom misom proslavili su dan suzaštitnice župe, Marije Propetog Isusa Petković, a 11. srpnja je bio dan klanjanja za područje žedničke župe. (Ljubica Vukov)

duz2013-bajmak… u Bajmaku

U Bajmaku je 14. srpnja u crkvi Petra i Pavla svečano obilježen kraj žetve, Dužijanca, kao zahvala Bogu za kruh načinjen od novoga žita. Glavni nositelji ove svečanosti u Bajmaku brojni su mladi koji su se u proteklih tjedan dana okupljali u domu obitelji Petreš, u kojem se uz pjesmu čistilo žito za ukrašavanje crkve i druge potrebe ovogodišnje proslave Dužijance.

duz2013-bajmak2Svečanom misnom slavlju prethodio je dolazak povorke sa sudionicima obučenim u narodnu nošnju, a uz pratnju konjanika. Bandaš David Ušumović i bandašica Dajana Sabo pred crkvu su već na tradicionalan način stigli karucama. Svetu misu i homiliju je predvodio župnik iz Male Bosne Dragan Muharem, koji je u svojoj propovijedi istaknuo značaj zahvale u životu običnoga čovjeka na svemu onome što od Boga dolazi. Mjesni je župnik Zsolt Bende na kraju svete mise zahvalio svima koji su pridonijeli ovogodišnjoj realizaciji Dužijance.

Sliku koja je simbolizirala ovogodišnju krunu bajmačke Dužijance, koju su nosili bandaš i bandašica, nosila je naziv Godina vjere, a izradila ju je slamarka Eržika Virag, u suradnji s Marijom Dulić. Krunu od žita koju su do oltara nosili predstavnici bajmačke mladeži izradila je Marija Petreš. Uz pjesmu „Rajska djevo, kraljice Hrvata“ završena je ovogodišnja proslava Dužijance u Bajmaku, nakon čega je u župnom dvorištu odigrano kolo.

U večernjim satima uz glazbu tamburaškog sastava „Ruže“ održano je tradicionalno Bandašicino kolo. (I. D.)

duz2013-malabosna… u Maloj Bosni

Dužijanca u Maloj Bosni proslavljena je 28. srpnja u župi Presvetog Trojstva. U obnovljenoj crkvi svečanu svetu misu zahvale za završetak ovogodišnje žetve predslavio je mladomisnik Vinko Cvijin.

Prije samog početka mise, zajedno s domaćim župnikom vlč. Draganom Muharemom, te s članovima Pastoralnog vijeća župe dočekao je ovogodišnjeg bandaša Marka Franciškovića i bandašicu Biljanu Kovač blagoslovivši žito i prisutne vjernike koji su se okupili u velikom broju. Bandaš i bandašica prinijeli su sliku koju je i ove godine izradila Kata Skenderović. Na slici je predstavljen logo Godine vjere izrađen u tehnici slame. Na kraju svete mise župnik je zahvalio svima koji su pomogli u organizaciji Dužijance. Slavlje je nastavljeno u vjeronaučnoj dvorani gdje su domaćini bili roditelji bandaša i bandašice. Uvečer istoga dana, kako je već dugo vremena običaj u Maloj Bosni, prije bandašicinog kola priređena je svečana akademija u crkvi, prigodom koje su blagoslovljene nove orgulje te je održan kolaudacionu koncert. Večer je okrunjena druženjem mnoštva ljudi u župnom dvorištu uz tamburašku glazbu i kolo. (D. M.)

duz2013-tavankut… u Tavankutu

Uoči proslave Dužijance, Tavankut je obilovao događanjima, a sve u sklopu XXVIII. saziva Prve kolonije naive u tehnici slame – zatvaranje kolonije, završetak II. seminara bunjevačkih plesova, te predstavljanje ovogodišnjeg bandaša Maria Davčika i bandašice Mirjane Crnković, malog bandaša Ivana Skenderovića i male bandašice Ane Vereb.

Slavlje povodom završetka žetve u Tavankutu započelo je u subotu, 20. srpnja, u dvorištu Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Matija Gubec“.

U kulturno-zabavnom dijelu programa predstavili su se pjesmom i plesom polaznici II. seminara bunjevačkih plesova, a nakon njih sve tri plesne skupine ove udruge. Predsjednik društva Ladislav Suknović službeno je zatvorio ovogodišnju koloniju, naglasivši kako su i ove godine na koloniji načinjena nova, vrijedna djela, te istaknuo kako se društvo intenzivno priprema za XXIX. saziv, kada se planira organizacija svjetskog kongresa stvaratelja u tehnici slame, a na kraju programa prošlogodišnji bandaš Tomislav Tumbas i bandašica Anita Kolar su ovogodišnjim predvodnicima tavankutske dužijance predali krunu sa simbolima Godine vjere, koju je izradila Jozefina Skenderović.

duz2013-tavankut2U nedjeljno jutro karuce i konjanici, mladi u narodnoj nošnji, nekoliko su sati obilazili selo i time skrenuli pozornost mještana i gostiju kako se bliži vrhunac proslave ovogodišnje Dužijance – zahvale Bogu za ovogodišnji kruh. Svečanu svetu misu predvodio je župnik iz Male Bosne Dragan Muharem, a nazočili su joj i gosti iz Hrvatske i Mađarske koji su protekli tjedan boravili u Tavankutu. Bandašicino kolo, koje se tradicionalno održava na kraju slavlja, i ove je godine bilo u dvorištu župe, a prisustvovali su mu brojni mještani i gosti, koje je zabavljao tamburaški sastav „Kombrio“. (I. D.)

duz2013-ljutovo1... u Ljutovu

Mještani sela Ljutovo i ove, 2013. godine na tradicionalan način su obilježili dan Dužijance. Okupljanje risara i mladih u narodnim nošnjama započelo je u nedjelju, 4. kolovoza, u ranim poslijepodnevnim satima kod domaćina ovogodišnje Dužijance – Ruže i Antuna Juhasa. Uz tamburašku pratnju i veselje povorka je od domaćina krenula do Doma kulture u središtu Ljutova, gdje se održala misa zahvalnica. Na čelu povorke bile su karuce koje su nosile ovogodišnjeg bandaša Milana Tikvickog i bandašicu Mariju Mamužić, te malog bandaša Denisa Stanišića i malu bandašicu Zvezdanu Bukvić. Slijedili su mladi u narodnim nošnjama, kao i ovogodišnji risari, sudionici manifestacije Natjecanja risara.

duz2013-ljutovo2Misno slavlje je predvodio tajnik Subotičke biskupije vlč. Mirko Štefković. Poslije euharistijskoga slavlja uslijedio je kratak program gdje su bandaš i bandašica s risarima izvijestili domaćina o ovogodišnjem rodu, a nastupili su članovi HKPD-a „Matija Gubec“ iz Tavankuta, ogranak iz Ljutova. U Ljutovu za Dužijancu poslije programa uvijek slijedi bandašicino kolo, a sudionike i goste je zabavljao tamburaški sastav „Ruže“ iz Subotice. (I. D.)

duz2013-djurdjin1... u Đurđinu

Svečanom misom zahvalnicom u crkvi sv. Josipa Radnika u Đurđinu proslavljena je 4. kolovoza 2013. godine Dužijanca u Đurđinu. Nositelji đurđinske zahvale Bogu za žetvu i novi kruh bili su bandaš Vedran Matković, bandašica Marina Horvacki, te mali bandaš Krunoslav Dulić i mala bandašica Katarina Ivković Ivandekić.

Svetu misu je predvodio svećenik dr. vlč. Ivica Ivanković Radak, zajedno sa svećenicima vlč. Miroslavom Orčićem i vlč. Željkom Šipekom. Propovijed je održao svećenik dr. vlč. Ivica Ivanković Radak, koji je potaknuo brojne nazočne vjernike da ne gube život u ispraznim stvarima, nego da teže za Kraljevstvom nebeskim. U procesiji, koja je održana u sklopu mise, sudjelovali su, osim bandaša Vedrana i bandašice Marine, i mladi u nošnjama, te ministranti i svećenici, ali i brojni vjernici.

duz2013-djurdjin3Na kraju svete mise vjernike „bunjevačkog roda, a hrvatskog naroda“ pozdravio je vlč. Julije Bašić. Bikovački župnik podsjetio je vjernike na važnost zahvaljivanja Bogu i na važnost molitve. Također je prenio đurđinskim vjernicima pozdrave od njihovog župnika Lazara Novakovića, te ih ohrabrio da ih Lazar uvijek prati u molitvama, iako je iz zdravstvenih razloga spriječen biti s njima. Zbog bolesti Lazara Novakovića i njegove nemogućnosti vođenja župe, đurđinski vjernici bili su u potrebi za novim svećenikom kojeg su službeno i dobili jučer na Dužijanci. Julije Bašić je u ime dekana dekanata Subotice Donjeg grada pročitao pismo biskupa Ivana Pénzesa kojim je priopćeno da će njihov svećenik biti vlč. Miroslav Orčić, svećenik koji je posljednjih par mjeseci i vodio župu sv. Josipa Radnika u Đurđinu.

U večernjim je satima u crkvi održana tradicionalna „akademija“ čiji se program sastojao od dvije tematske cjeline, a to su: Godina vjere, koju je proglasio papa Benedikt XVI. u listopadu prošle godine, te obljetnice rođenja ljudi koji su svako na svoj način ostavili doprinos i trajno obogatili kulturu, vjeru i povijest našeg naroda. Budući da se ove godine obilježava stogodišnjica rođenja Đurđinčanke teta Kate Rogić, jedne od utemeljiteljica umjetnosti u tehnici slame, te također stogodišnjica rođenja svećenika i pjesnika Alekse Kokića, drugi dio programa akademije je bio posvećen njima. U akademiji, osim bandaša, bandašice i recitatora, sudjelovao je i đurđinski dječji zbor pod vodstvom vjeroučiteljice Verice Dulić, te tamburaški sastav koji vodi prof. Vojislav Temunović. Program je završen pjesmom „Kolo igra, tamburica svira“ nakon koje je bandašica otvorila Bandašicino kolo, koje je već tradicionalno započelo malim koncertom „Đurđinskih cura“, a nastavilo se do kasnih večernjih sati uz tamburaški ansambl „Tajna“. (Jelena Dulić)

Ostale priredbe

duz2013-Takmicenje risara-0Takmičenje risara 2013.

Ako je „svečanoj povorci“ namijenjena uloga središnje manifestacije, onda je „Takmičenje risara“ bez dvojbe najatraktivniji događaj svake „Dužijance“. Ova povijesno-etnološko-kulturno-obrazovna manifestacija posjetiteljima pruža pregršt sadržaja kojih se sva ostala 364 dana u godini stariji samo mogu prisjećati, a oni mlađi – ako za to imaju zanimanja – od njih samo slušati. Ipak, za dolazak na „Takmičenje risara“ presudna je dobra volja i imanje nosa za aromu jutarnjeg strnjišta, još natopljenog rosom, i postojanje osjećaja za ljepotu koju pruža pitoreskan krajolik panonskog prostora.

duz2013-Takmicenje risara-1Na imanju Albe i Jozefine Stipić

Takvo ozračje, oplemenjeno lijepim vremenom, pružilo je 13. srpnja 2013. godine i imanje Albe i Jozefine Stipić u Maloj Bosni, koji su bili domaćini „Takmičenja risara“. Nakon što su risari „ispleli uža“, na imanje Stipićevih stigli su visoki dužnosnici: gradonačelnik Subotice Modest Dulić, praćen predstavnicima lokalne samouprave; predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i zastupnik u Skupštini Srbije Petar Kuntić, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice, „sestrinske stranke“ DSHV-u, Tomislav Karamarko, praćen visokim dužnosnicima svoje stranke... Skupa s risarima, oni i više stotina nenabrojanih gostiju, zauzeli su pozicije na svakoj od „VIP bala slame“ kako bi uživali u obrednom „risarskom ručku“ na čijem su meniju uvijek iste, a opet tako drage delicije: domaći „kruv“, „bila slanina“, „mlivena paprika“, „kiselna“ i crni luk. Punih trbuha, kako i valja, lakše se odmah zatim pratio tuđi napor.

Različitim tehnikama i brzinom risarski parovi su – što za kamere, što za tuđe oči, a ponajviše za sebe – nastojali svladati zadanu parcelu što temeljitije, niže, čistije i brže. Nakon njih na scenu, odnosno na žito, su stupili majstori starih zanata, prikazujući – opet kamerama, fotoaparatima, očima i, naravno, sebi – nekadašnji način vršidbe na starim strojevima, uključujući i najbližeg srodnika kombajna – vršalicu.

Majstori starih zanata

Nitko, vjerojatno, nije bio iznenađen kada je službeni spiker nakon trećeplasiranih Perice Tikvickog i Emere Poljaković i viceprvaka Maria Dulića i Suzane Kovačević – kao ovogodišnje pobjednike „Takmičenja risara“ objelodanio imena Marinka Kujundžića i Ruže Juhas. Iako njihova pobjeda, posebno u svjetlu činjenice da Marinkov otac Stipan Kujundžić nije nastupio, na prvi pogled djeluje kao „statistička pravilnost“, sam pobjednik kaže kako je konkurencija od 27 risarskih parova bila izuzetno jaka, o čemu svjedoči i podatak o samo bodu više u odnosu na drugoplasirane. Po njegovim riječima uvjeti su bili jednaki za sve, a to u konkretnom slučaju ove godine znači da je žito bilo izuzetno dobre kakvoće, a parcele ravne. Milina za košenje. Ipak, Ruža Juhas, koja je na „Takmičenju risara“ punih 21 godinu, od čega posljednjih 11 s ocem i sinom, Kujundžić, kaže kako joj je davno bilo ovako teško kupiti žito koje je Marinko svojim velikim otkosima naslagao. Toliko teško da ih, kaže, nije stigla ni povezati.

duz2013-Takmicenje risara-2U sjeni risara

U sjeni risara, a ipak blizu njih, našla se i osamdesetčeveregodišnja Kata Bedeković iz Tavankuta. Prodajući „perlice“ po 20 i neku vrstu slamnatih prutova protiv, kako kaže, „uroka“ za 100 dinara Kata Bedeković spremno dijeli svoju bogatu paorsku povijest svakom uhu koje je želi čuti. Ris joj, i to onaj pravi, poznat još iz djetinjstva. Kao devetogodišnju djevojčicu, otac ju je dao „služit“ i sve do udaje, radeći za drugoga, naučila je brojne poslove koji se danas ne mogu naći niti u jednoj poslovnoj ponudi, niti bi ih – čak i da ih ima – bilo tko prihvatio. „Prvo sam radila u vinogradu, odgrćala ga, a otac je rizo. Kad je prispila kopačina kuruza, onda sam kopala u nadnicu. Kad je prispio ris, onda sam ris radila. A kad je prispilo da se žito vrše, onda čiča Šokac javi: ‘kupite se cure, nas je osam cura bilo, pa smo vrli po pet-šest nedilja na velikoj destorki mašini“, otkriva snaš Kata dio svog radnog iskustva. Naravno, bilo je tu i drugih poslova po salašu ili u njemu kao što su „pranje košulja“ (rublja), „kuvanje sapuna“, „paradičke“, pekmeza i sličnoga. Danas, kaže, ne može bez slame. Ne toliko zbog male mirovine koliko zbog ljubavi prema ovoj vrsti posla kojom se počela zanimati još kao „guščarica“ dok je na strnjištu čuvala isto i sličnoimenu perad.

Jedan od rijetkih bez kojega ne prolazi niti jedno „Takmičenje risara“ je i Ivica Cvijin s Gabrića. Količina nataloženog iskustva glede ove manifestacije toliko je visoka da iz njega naprosto izviru riječi kako bi „Takmičenje risara“ trebalo što više približiti običnom čovjeku. Da je kojim slučajem, kaže Cvijin, samo jedan dan vlast na „Dužijanci“ prvo što bi uradio bilo bi cijepanje svih bonova. „Na ovakim događanjima niko ne bi smio ostat gladan. Ovi bonovi dile ljude na one kojima sleduje porcija i na one koji gledaju u nji. Tarane makar ima zadosta, pa da svako mož dobit po jedan tanjir. Al ni tu nije kraj diljenju: dok jedni pod šatrom na strniki dobivaju taranu, drugi u kući gumaju gulaš“, kaže Cvijin. Kako bilo tako i ostalo. Divanu nikad kraja, a od sekiracije slabe hasne. (Z. R.)

duz2013-Kolonija Slamarki-1U Tavankutu održan XXVIII. saziv Prve kolonije naive u tehnici slame

Slamarsku umjetnost, koja je nastajala u Tavankutu, s pravom možemo nazvati jednom od značajki ovoga mjesta, ali i njegove okolice. Okupljajući se od 1986. u likovnoj koloniji koja nastoji održati živim ovaj likovni izraz u tehnici slame, slamarke nastavljaju ideju organiziranoga okupljanja i rada koje je upravo na ovome lokalitetu začeto još 1961. godine.

U organizaciji Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva »Matija Gubec« i Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame 12. srpnja 2013. godine, otvoren je XXVIII. saziv Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu.

Jozefina Skenderović, voditeljica slamarskog odjela pri HKPD „Matija Gubec“, jedina je od današnjih slamarki koja je sudjelovala na svim do sada održanim sazivima kolonije:

„Na prvoj kolonije sudjelovalo je samo osam slamarki, isto toliko je bilo i drugih umjetnika, slikara i kipara. Spomenula bih teta Margu Stipić, koje se na poseban način ove godine prisjećamo, jer je sto godina od njezinog rođenja. Ona je odisala posebnom vedrinom, svi u koloniji su je obožavali. Prvih pet kolonija se radilo u zajednici s drugim umjetnicima, da bi kasnije kolonija postala isključivo slamarska. Razlog za to je isprva bio isključivo financijske prirode, mada se kasnije zaključilo kako je to bila dobra odluka, jer kada smo same možemo na miru raditi i više se jedna drugoj posvetiti.“

Jozefina ističe kako je u ovih 28 godina bilo i nekoliko prijelomnih za koloniju. A to su 1992. i 1999., obje izuzetno teške godine, zbog ratnih događaja, prva zbog mobilizacije, a duga zbog bombardiranja. U novom tisućljeću ova je kolonija započela uspješnu suradnju s organizacijom „Femina kreativa“ s kojom je sudjelovala u dva europska projekta, koja su tematizirala stvaralaštvo seoskih žena te žena pripadnica nacionalnih manjina. Jozefina, kao dugogodišnja voditeljica kolonije, ističe kako je slamarska umjetnost vrlo rado viđena u raznim sredinama, dok smatra kako je najteže dokazati se u vlastitome gradu.

Program ovogodišnjeg otvorenja kolonije započeo je svečanim otvorenjem izložbe radova nastalih na XXVII. sazivu kolonije na kojem je govorila povjesničarka umjetnosti Olga Šram: „Svake godine, kada je otvorenje kolonije, priređuje se drugi, novi program. Uvijek postoje novi momenti koji stalno privlače pozornost javnosti, ljudi koji su uključeni u tu umjetnost. Jer ono što Tavankut čini interesantnim, privlačnim, jest umjetnost koja je jedinstvena, naivna u izradi tehnike slame. Tavankut zna to iskoristiti kao svoju specifičnost i s tim nastupa svuda u okruženju i drugim sredinama. Tradicija od 1962. godine se nastavlja, što je dobro, jer je kolonija i formirana s ciljem da se ta tradicija održi, da se stvaraju nove generacije i da se u koloniji ozbiljno radi. Ne samo da to bude mjesto okupljanja, nego i razvijanja, da bi ona dostigla taj nivo koji zadovoljava sve kvalitete i principe po kojima se može jedno umjetničko djelo vrednovati.“

Kolonija ima dvadeset sedam godina neprekidnoga rada iza sebe. Postaje jedna ozbiljna manifestacija iz sfere likovne umjetnosti, prije svega za ovu lokalnu sredinu. Olga Šram kao svojevrsne smjernice za rad kolonije preporučuje: „...razvijanje individualnih ličnosti, dakle ne potpadanje u jedan klišej ili jedan način rada, nego poticanje individualnog stvaralaštva. Dok jedna slamarka ima svoj način rada, svoj stil, ona postaje prepoznatljiva, samo svoja. Te posebnosti, koje svaka od njih u sebi nosi, one trebaju zadržati i razvijati. Ono što je bitno, što su mnogi i ranije govorili, to je da je važno sačuvati tehniku rada. Načini pletenja, oblikovanja slame, to je to što je veza s tradicijom i što je neophodno kod naivne umjetnosti ovakve vrste. I prenositi tehniku na mlade naraštaje, kako bi se potencijalni talenti ohrabrili i pomogli na putu oblikovanja kreativnih stvaralaca. I treba se više voditi računa da se ne prelazi u komercijalu, da se barem u koloniji svaki moment iskoristi za njegovanje kreativnosti. Ljudi mogu privatno raditi za prodaju, to je normalna stvar, to rade svi umjetnici, Ali kolonija neka bude mjesto gdje ljudi stvarno stvaraju prema svom viđenju i prema svom senzibilitetu, prema svom stvaralačkom naboju.“

Nakon otvorenja program je nastavljen uz tamburašku glazbu i modnu reviju autorice Sande Benčik, dizajnerice odjeće. Revija pod nazivom „Moja mala haljina“ inspirirana je bunjevačkom ženskom košuljom i spremanjem djevojke za izlazak. U okviru programa kolonije predstavljen je i volonterski međunarodni kamp koji je održan u Tavankutu – Sonja Bratić, predstavnica Volonterskog centra Vojvodine, predstavila je kamp u kojemu se dva tjedna radilo na obnovi etno salaša Balažević. (I. D.)

duz2013-utrke1„Dužijanca 2013.“ na subotičkom Hipodromu

Kasačke utrke „Dužijanca“ imaju dugu tradiciju održavanja, od 1968. godine, i predstavljaju najznačajniji kasački dan u Subotici, ali i jedan od najznačajnijih sportskih događaja ove vrste u zemlji. Stoga su na subotičkom Hipodromu 28. srpnja 2013. godine, usprkos „tropskom“ nedjeljnom poslijepodnevu, utrke okupile veliki broj ljubitelja ovoga sporta. Održano je ukupno osam utrka, u kojima su sudjelovala najbolja grla u Srbiji i nekoliko grla iz Slovenije.

Najveće zanimanje publike pobudila su finala domaće i internacionalne Dužijance (obje 1600 metara), o čemu svjedoče i nagradni fondovi ovih utrka od 200, odnosno 300 tisuća dinara. Finale domaće Dužijance osvojilo je grlo Gruccione s vremenom 1,16,6 vlasnika Spase Tomića i Saše Grujića, koji je ujedno bio i vozač. U internacionalnoj Dužijanci trijumfiralo je grlo Iarissa Urby s vremenom 1,14,9 (vlasnik „YUM Commerce“, vozač Jože Sagaj). U utrci dvogodaca „Porodica Radmanović – Crvenka“ pobijedilo je grlo Grifone (vlasnik Oto Feldi, vozač Branislav Mukić), dok je u utrci trogodaca „HV partner“ (2140 metara) najbrže bilo grlo Baileys vlasnika i vozača Branislava Mukića. Utrku „ZZ Salaš“(2140 metara) „dobilo“ je grlo Dakota (vlasnik Andrija Valenčik, vozač Miroslav Merković).

duz2013-utrke3Predsjednik Konjičkog kluba „Bačka“ Mirko Skenderović je, otvarajući utrke, podsjetio kako se one tradicionalno održavaju povodom završetka žetvenih radova naglasivši, da kao takve predstavljaju važan dio proslave Dužijance.

Osim u kasačkim utrkama, posjetitelji su mogli uživati i u pratećim programima, kao što su paradno jahanje (ergela „Kelebija“), parada oldtimer automobila, motocikala i traktora, kao i nastup folkloraca Hrvatskog kulturnog centra „Bunjevačko kolo“ iz Subotice, koje je pripremio koreograf Andrija Bašić Palković. (D. B. P.)

duz2013-izlozbaHKCLikovna izložba u sklopu Dužijance 2013.

Likovni odjel HKC-a „Bunjevačko kolo“ na svojoj redovitoj izložbi, koja je bila postavljena od 1. do 17. kolovoza 2013. godine, izložio je 42 djela nastala na prošlogodišnjoj XVI. međunarodnoj likovnoj koloniji „Bunarić“.

Umjetnike, kao i goste, na otvorenju je pozdravio novoizabrani predsjednik HKC-a „Bunjevačko kolo“ Marinko Prćić rekavši: „Velika mi je čast i zadovoljstvo uime HKC-a ‘Bunjevačko kolo’ pozdraviti vas, naše slikare i nazočne goste. Posebno bih naglasio ustrajnost i upornost našeg Likovnog odjela na čelu s Nedeljkom Šarčević, te bih dodao: hvala vam što ste se vratili kući, ovako nastavite, a mi obećavamo da ćemo vas dostojno pratiti i podržavati“, kazao je Prćić.

Na prošlogodišnjoj koloniji sudjelovalo je 46 slikara - 21 gost, a 25 umjetnika su članovi Likovnog odjela ovoga Centra. Umjetnici su ostavili 67 slika s raznim temama i u raznim tehnikama. Povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Ljubica Vuković Dulić pregledala je sve radove i napravila izbor slika, te su te slike izložene na ovoj izložbi. Tom prigodom tiskan je i katalog u kojem se nalaze sva izložena djela.

Sve pohvale izrekao je i Mile Tasić, likovni kritičar, koji je kazao: „Velika je stvar kada se u sklopu žetvenih svečanosti održava nešto, kao što je likovno okupljanje. Prilikom slavlja žetvenih svečanosti širom svijeta, obično se kaže kako neće biti gladi, a mi ovdje možemo reći, kako neće biti niti duhovne gladi. Ove godine će se po XVII. puta okupiti veliki broj stvaralaca, dogodine ćemo dočekati i punoljetnost, a za tri godine i 20 godina rada. Ovo što je karakteristično za ovu Likovnu koloniju jest širina, otvorenost. Otvorenost u svemu. Ona je sa svojim otvorenim vratima prihvatila ne samo ljude iz širokog prostora nekadašnje Jugoslavije, iz okruženja, nego i mnogo šire. Dolaze ljudi iz prekooceanskih zemalja. Ovo je zaista kolonija koja je prisutna na svim meridijanima“, rekao je Tasić i dodao: „Teško je govoriti na kolektivnoj izložbi. Svi oni koji dođu ovdje ostanu zatečeni s onim što Subotica i okruženje pruža i nije za čuditi se što ponajviše ima pejzaža i to panonskog pejzaža i salaša. Tako i treba biti“.

Naglasio je i kako šarolikost ove kolonije i izbor umjetnina nakon nje pokazuju još jednu kvalitetu i prepoznatljivi moment. Mile Tasić je svoje mišljenje o koloniji i svoj osvrt napisao i u spomenutom katalogu, gdje završava ovako: „Možda na kraju valja svih šesnaest kolonija sabrati u jednu riječ i njome obilježiti, ali i zaokružiti koliko likovno, toliko i duhovno do sada novostvoreno bogatstvo i naravno najaviti novo. Neka to bude radost!“

Likovnu umjetnost i duh žetvenih svečanosti upotpunio je i tamburaški orkestar HKC-a „Bunjevačko kolo“. Izložba, ali i sama Likovna kolonija „Bunarić“ održavaju se u okviru proslave „Dužijance 2013.“. (Ž. V.)

duz2013-knjizevna vecer-1Na Književnoj večeri Društva „Ivan Antunović“ predstavljena knjiga Andrije Anišića

Književnom večeri Katoličkog društva za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović“ koja je održana u prepunoj velikoj dvorani HKC „Bunjevačko kolo“ u četvrtak, 8. kolovoza 2013. godine, započela je središnja proslava Dužijance 2013. godine. Na književnoj večeri je obilježena 125. obljetnica smrti velikana hrvatskog naroda – bunjevačkog roda, narodnog preporoditelja, biskupa Ivana Antunovića. Na istoj književnoj večeri predstavljena je knjiga dr. Andrije Anišića „Vjersko moralna obnova braka i obitelji – model opstanka i napretka naroda u djelima Ivana Antunovića“.

Književna večer započela je glazbenom točkom u izvedbi VIS-a „Proroci“ te pjesmom Alekse Kokića „Bunjevci biskupu Antunoviću“ koju je recitirala Željka Zelić. Voditeljica večeri Katarina Čeliković podsjetila je prisutne da ovu večer priređuje Katoličko društvo koje je lipnja 2013. obnovilo svoj rad te je registrirano u Agenciji za privredne registre. Pozdravnu riječ okupljenom mnoštvu uputio je predsjednik Društva, mons. Stjepan Beretić. O knjizi Andrije Anišića govorili prof. dr. sc. Stjepan Baloban, koji je bio i mentor Anišićeva doktorskog rada. On je u svom izlaganju istaknuo kako obitelj za veliku većinu ljudi predstavlja jednu od neprolaznih i najvećih vrijednosti. O tome da obitelj nije samo danas toliko važna, već da je ona apsolutna vrijednost, za koju se valjalo boriti i u XIX. stoljeću, svjedoči knjiga subotičkog svećenika Andrije Anišića. U svojoj znanstvenoj analizi Antunovićeva opusa Andrija Anišić nudi svojevrsni „Antunovićev model“ za opstanak naroda, Hrvata – Bunjevaca i Šokaca kroz povijest sve do naših dana, ukazao je dr. sc. Stjepan Baloban i dodao: Glavne sastavnice toga modela jesu vjersko-moralno učenje, vjersko-moralna obnova braka i obitelji, narodni preporod i prosvjeta, gospodarski napredak, ali je od temeljne važnosti sloga, odnosno udruživanje svih narodnih snaga. Time se potvrđuje teza da vjersko-moralna obnova braka i obitelji zapravo vodi opstanku naroda.

Mons. Stjepan Beretić, koji je za knjigu Andrije Anišića, napisao Pogovor, naglasio je: Kao mlad župnik, Ivan Antunović je u župi u Aljmašu momke i cure za vinčanje pripravljao dugom, dugom pripravom. To je iznenađujuće za čovjeka koji je živio u tako davno vrijeme. Uporno je i predano pisao, a pismenih Bačvana u to vrijeme jedva da je bilo. Iz disertacije dr. Anišića je bjelodano da u krstine prošlosti sadjeveno Antunovićevo snoplje još nije bez zrna. Njegova pšenica donosi obilne plodove i danas. U svom obraćanju nazočnima, autor knjige Andrija Anišić je rekao da bi volio da učimo od prošlosti za budućnost, što je bilo i geslo te književne večeri. Uz zahvalu svima koji su mu pomogli na putu do doktorata i u objavljivanju te knjige, rekao je da bi volio da ta knjiga bude poticaj mladima da se odlučuju za brak i obitelji, onima koji je već imaju da ustraju, jer je više u Subotici više rastava nego li sklopljenih brakova. Pozvao je bračne parove da svjedoče da je bračna ljubav i vjernost lijepa i moguća, jer to je temelj obitelji a obitelji su temeljne stanice društva i Crkve. (A. A.)

duz2013-knjizevna vecer-2Dodijeljena Antunovićeva nagrada i proglašeni najbolji aranžeri izloga

Na književnoj večeri podijeljene su i nagrade Društva „Ivan Antunović“. One se svake godine dodjeljuju jednom pojedincu i jednoj hrvatskoj udruzi za iznimni doprinos hrvatskoj zajednici u Bačkoj te jednoj brojnoj obitelji, koje su zalog budućnosti kako i Hrvata i Crkve u Hrvata u Bačkoj. Ove godine nagrade su dobili Josip Štefković, župnik u Baču i Plavni, Inicijativa za spas Hrvatskog kulturnog centra „Bunjevačko kolo“, koja je tu najstariju hrvatsku instituciju u Subotici spasila od propasti te obitelj Mirjane i Nenada Hadnađa iz Sonte, koji imaju četvero djece. Zašto su upravo oni ove godine dobili nagradu obrazložio je tajnik Društva dr. Ivica Ivanković Radak, a prigodne diplome i nagradu uručio im je predsjednik Društva, mons. Stjepan Beretić.

Na kraju Književne večeri Alojzije Stantić je priopćio tko je za ovogodišnju Dužijancu najljepše uresio izloge u gradu. Za najljepše aranžirane izloge u duhu Dužijance izabrani su na prvom mjestu izlog autora Oskara Kovača i Luke Skenderovića, s nazivom „Dužijanca u srcu“. Na drugom mjestu je izlog autora Nikole Ćakića s nazivom „Nek' se znade da Dužijanca živi“, a treću je nagradu osvojio Grgo Piuković uz pomoć unuka Krunoslava Piukovića s izlogom na temu „Fala Bogu, biće kruva“. Posebnu pohvalu dobio je Ivan Stipić za izlog „Ručak u njivi“. (A. A.)

duz2013-izlozba Slamarki-1Izložba XXVIII. saziva Prve kolonije naive u tehnici slame

Slike nastale na ovogodišnjem XXVIII. sazivu Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu, koja je jedna od brojnih manifestacija svetkovine Dužijance, prikazane su na izložbi u foajeu Gradske kuće, koja je otvorena 9. kolovoza 2013. godine. Na koloniji, koja je trajala od 12. do 21. srpnja u organizaciji HKPD-a „Matija Gubec“, sudjelovalo je 28 slamarki.

Ističući da je umjetnost pletenja slame pretežno ženski kreativni izraz, koji je i obilježje bunjevačkog narodnog stvaralaštva, etnologinja Senka Davčik je otvarajući izložbu podsjetila da je ova tradicija stara više stoljeća prošla put od oblikovanja ukrasnih predmeta, perlica, prstenja, vijenaca za muške šešire do pletenja kruna nalik kraljevskim te stvaranju slika s religijskom i svjetovnom tematikom. Od prve slike napravljene 1962. godine pod nazivom „Rit“ autorice Ane Milodanović, slamarstvo je do danas umjetnost, tehnika, profesija ili hobi, a prenošenje ovog posebnog umijeća otjelotvoreno je u koloniji koja se tradicionalno održava od 1986. u organizaciji HKPD-a „Matija Gubec“ u Tavankutu i čiji je prvi naziv bio „Prva jugoslavenska kolonija slamarki“.

I ove godine slamarke su svojim kreacijama pokušale oživjeti slike sela, njihovih ljudi, prikaze radova, običaja, te su na slikama: prizori salaša, čardaci, bunari s đermima, slikoviti panonski ambijenti, životinje, prikazi prirode, grožđa i vinove loze, jabuka i cijeća, ali i urbani motivi.

duz2013-izlozba Slamarki-3„To su slike minulog djetinjstva, ufanje i slavljenje života, ali i poneka primjesa tuge, spoj tragičnog i lijepog, prepletene niti suprotnosti od kojih nam se sastoji i sam život. Nadam se da će vas ovom izložbom neka slika, detalj ili možda bunjevačka nošnja koja priča neke stare priče podsjetiti na zaboravljena kazivanja vaših majki i didova, i vratiti u prošlost. Neka nas potaknu na razmišljanje kako su se naši preci zadovoljili da svoj životni prostor zaustave u uskim, ograničenim okvirima salaša odrezanog od svijeta negdje u našoj bačkoj ravnici i da je to tada bilo neizmjerno bogatstvo i ispunjenost. Oni su nam danas nepresušni izvor za kreacije zlatnih niti“, kazala je Senka Davčik ističući da su slike od slame putujući od seoskih kuća i salaša do izložbenih prostora, galerija, muzeja i kolekcionara, dale slami punopravni status naivne umjetnosti.

„Osim kulturne važnosti ostaje nam jaka vjera da pučko stvaralaštvo i kultura neće nestati na ovim prostorima. Umjetnost klasja sa svojim simbolima i slikama od slame predstavlja nešto jedinstveno što je niklo na ovim bačkim žitnim poljima, zato je ona najljepši izraz ljepote ove nemirne ravnice. Naše umjetnice slamarke, svih generacija, i ovaj put izrazile su veliko bogatstvo svoje mašte i umijeća, ali i veliku ljubav prema svom narodu i zavičaju“, kazala je Senka Davčik. (S. M.)

duz2013 kolonija Bunaric-1-mOdržana Likovna kolonija „Bunarić 2013.“

Uz još svjež miris boja kojima su slikari oslikavali impresije doživljene tijekom boravka u Subotici, 17. kolovoza 2013. godine zatvorena je XVII. međunarodna likovna kolonija „Bunarić 2013.“ koja je otvorena 15. kolovoza, u dvorištu HKC „Bunjevačko kolo“, organizatora kolonije. Izložba je jedan od kulturnih događaja u okviru dužijance, zahvaljujući kojoj se nastavlja tradicija okupljanja likovnih stvaralaca na koloniji gdje nastaju djela uz spoj pozitivnog duha i ljepote prirode koja inspirira, ističu organizatori. Ova je kolonija jedna od najvećih i najjačih u našem gradu u posljednjih nekoliko godina, skreće pozornost čelništvo „Bunjevačkog kola“, a voditeljica Likovnog odjela Nedeljka Šarčević ističe: „Nastojimo svake godine imati što bolje i kvalitetnije radove, što postižemo jednako takvim i slikarima. A mi im omogućujemo da od sebe daju sve najbolje.“

Predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća Darko Sarić Lukendić istaknuo je, službeno zatvarajući koloniju, kako su slikari zajedničkim radom ovjekovječili Suboticu. „Umjetnici koji su ovdje tri dana stvarali, razmjenjivali iskustva i slikali, ostavili su trajan i neizbrisiv trag ovim djelima. Na njima su oslikali Suboticu onakvom kakvom je danas vide. Siguran sam da ćemo svi u njima uživati.“

Četrdeset i sedam slikara, od kojih 22 gostiju, sačinilo je 70 djela na razne teme i u tehnikama od realnih kazivanja do ekspresionističkih. Rad se odvijao u dvorištu HKC-a s jednodnevnim izletom u Malu Bosnu kod domaćina Bele Ivkovića.

Subotica je dojmljiva za slikare, veli jedan od njih koji je došao iz Hrvatske. „Nadahnuće za temu slike poteklo je iz kraja iz kojeg dolazim, ali pravo je nadahnuće došlo iz okruženja, od ljudi koji su nas prekrasno primili. Ozračje i druženje dalo je jednu drugu dimenziju svemu. Sam motiv mi i nije bio toliko bitan koliko druženje i energija koja se mogla osjetiti i koja je apsolutno pozitivna.“

Omiljeni motivi na slikama jedne naše sugrađanke slikarice su salaši, kako ističe. „Članica sam Likovnog odjela dvanaest godina i radim slike tehnikom ulja na platnu. Motive vezujem za pejzaž salaša, nosim ih u duši i rado ih oslikavam. Sudjelovala sam i na puno drugih kolonija.“

Uz njih i članove Likovnog odjela HKC „Bunjevačko kolo“, na koloniji je slikalo društvo sačinjeno od gostiju iz Beograda, Slavonskog Broda, Osijeka, Orahovice, Mokrina, Crvenke i Sombora.

Zatvaranje ovogodišnje kolonije uveličali su predstavnici Grada, diplomacije, hrvatskih institucija, organizacija u udruga. (Siniša Jurić)

Tekstovi: Andrija Anišić, Davor Bašić Palković, Ivica Dulić, Jelena Dulić, Nikola Jurca, Siniša Jurić, Lucia Knezi, Slavica Mamužić, Dragan Muharem, Zlatko Romić, Zlata Vasiljević, Ljubica Vukov, Željka Vukov.
Fotografije: Zvonik, Hrvatska riječ, www.radiosuboticadanas.info

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2023
    Najave i kalendar
  • Prelo mladeži u Subotici
  • Šokačka večer u Vajskoj
  • Marinbal u Lemešu
  • Prelo na salašu u Đurđinu
  • Predstavljanje knjige Fragmenti – Izbor intervjua 2003. – 2022.
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima