Kraljci u HKPD-u Matija Gubec u Rumi

Objavljeno: 27.01.2023. Pregleda: 44

U prostorijama HKPD-a Matija Gubec u Rumi 14. siječnja 2023. godine neoženjeni muškarci, kraljci, organizirali su plesnu zabavu. Tradicionalnoj igranci prethodio je ophod kraljaca, običaj koji se u Rumi prakticira više od jednog stoljeća i po kome su župljani ovoga mjesta specifični. Običaj je da se na blagdan Sveta tri kralja okupe kraljci, ukrašeni novogodišnjim ukrasima i zajedno posjećuju kućanstva u Rumi i okolici, pjevajući pjesmu Narodi nam se kralj nebeski, javljajući radosnu vijest o rođenju Isusa Krista. Nakon pjevanja pjesme domaćini ih darivaju kobasicama, vinom, rakijom i novcem. Od prikupljenih darova kraljci organiziraju igranku u prostorijama Društva.

Kontinuitet unatoč manjem broju

Kao specifičan običaj za ovo podneblje Srijema kraljci su uvršteni kao dio nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji. „Drago nam je što su kraljci uvršteni u dio nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji, kao jedinstven tradicionalni običaj koji se prakticira uoči blagdana Sveta tri kralja. Običaj kraljaca u Rumi postoji od davnina. Naši djedovi su nam pričali o tom običaju, prenosili su svoja iskustva s koljena na koljeno i on se nikada nije prekidao, pa čak ni u vrijeme pandemije koronavirusa. Kad sam prije deset godina išao pjevati s kraljcima, bilo nas je 17-18. Sada je taj broj nažalost puno manji, uglavnom zbog općeg odljeva stanovništva, ali je važno da se običaj kontinuirano provodi, da ga mladi prihvaćaju i da kraljce obitelji s radošću dočekuju”, kaže predsjednik rumske udruge Zdenko Lanc.

Isto kao prije

Bernardo Lanc jedan je od starijih članova udruge koji je išao pjevati s kraljcima kao dječak. „Običaji se nisu bitno mijenjali u odnosu na vrijeme kada sam ja bio kraljac, ali nas je bilo puno više, 20 a nekad i 30. Bilo je i puno više katoličkih obitelji u Rumi. Pripremali smo se 5-6 dana ranije i 5. siječnja smo odlazili pjevati. Polazili smo iz crkve, što je i danas običaj, a onda smo nastavili obilaziti obitelji. Podijelili bismo se u dvije skupine. Jedna skupina je odlazila u desnu, a druga u lijevu stranu ulice. Obitelji su nas darovale parom kobasica i s nešto novca. Nakon obilaska obitelji, prebrojili bismo novac i kobasice. Poslije toga bismo slavili i družili se, a nakon 5-6 dana bismo častili naše cure na igranci. U tome je jedina razlika u odnosu na današnje vrijeme, kada kraljci organiziraju igranku i časte sve članove udruge”, istaknuo je Lanc i dodao da mu je drago što se taj običaj održao sve ove godine i što se tradicija kraljaca nikada nije prekidala.

Iskustva kraljaca

„Već šesnaest godina idem s kraljcima. Počeo sam kao dijete sa starijima i svidjelo mi se. Složna smo družina i imamo lijepa iskustva u posjetima obitelji. Župljani su nas i ove godine lijepo ugostili. Kad dođemo u kuću, dočekaju nas otvorenih vrata. Tu otpjevamo pjesmu, domaćini nas posluže, daju nam kobasicu ili novac. Taj običaj mi puno znači prvenstveno zbog očuvanja jedne lijepe tradicije i druženja. Kada sam počeo ići s kraljcima bilo nas je oko 30, a ove godine samo nas 5. Nadam se da će nas idućih godina biti puno više”, kaže Ivan Buzaš.

Viktor Kolarić je ove godine bio najmlađi kraljac. „Bilo mi je lijepo i drago mi je što sam ove godine išao pjevati s kraljcima. Svi u mojoj obitelji su bili kraljci. Slušajući njihova iskustva i ja sam izrazio želju nastaviti tu lijepu tradiciju. Bilo mi je veoma zanimljivo. To je za mene jedno novo iskustvo, prilika za druženje i očuvanja našeg lijepog običaja.” Nakon blagoslova prostorija Društva rumskog župnika mons. Josipa Ivešića, uslijedila je zabava uz tamburaški orkestar Ladan špricer iz Golubinaca i posluženje: domaće kobasice koje su kraljci prikupili prilikom posjeta obiteljima i neizostavno domaće vino.

Izvor: Hrvatska riječ (S. D.)

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Preprekovo proljeće 2024.
  • Predstavljanje ZKVH-a u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu
  • Uskrsni koncert u Maloj crkvi
  • Zavod u Noći muzeja otvara izložbu posvećenu Hrvatskom narodnom kazalištu u Subotici
  • XIII. Seminar bunjevačkog stvaralaštva u Tavankutu
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima