Subotička biskupija dio je opće Crkve. Povezanost partikularne i opće Crkve je organska i suštinska. Bez obzira na tešku svakodnevicu biskupijske zajednice i njezine probleme, njezin doprinos zajednici globalne Crkve na Zemlji je također svakodnevan, kako duhovan, tako i onaj koji se ogleda kroz službe i djelovanje pojedinih osoba. Iako crkveni službenici i redovništvo čine manji dio članova Crkve, oni koji žive u Bačkoj, ili su potekli, djelovali u Bačkoj, te oni koji su u njoj školovani, odnosno proveli vrijeme priprave za redovničke zavjete, nisu malobrojni. U ovom pregledu bit će spomenute samo neke osobe koje su na taj način bile, odnosno još uvijek su vezane sa Subotičkom biskupijom od dana njezinog utemeljenja, s tim da nije navedeno tituliranje.
Pratitelji crkvene stvarnosti zamijetit će da sve više zemalja u neposrednom ili malo daljem okruženju Srbije u svojem kleru, aktivnom ili umirovljenom, ima kardinale. To su: Hrvatska, BiH, Mađarska, Rumunjska, Albanija i Slovenija. Iz naše zemlje ih još nema. No, u Klasičnoj biskupijskoj gimnaziji Paulinum u ovom razdoblju školovanje su završila petorica (nad)biskupa: barski Rrok Gjonlleshaj, zrenjaninski Ladislav Német, skopski i egzrarh za katolike bizantskog obreda u Makedoniji Kiro Stojanov, apostolski administrator prizrenski Dodë Gjergji i pokojni biskup albanske biskupije Sapë Lucjan Avgustini.
Iz župe Selenča podrijetlom je nekadašnji provincijal slovačke provincije salezijanaca Štefan Turansky. Pokojni karmelićanin, crkveni povjesničar i profesor Ante Stantić, bio je provincijal, i to u četiri mandata, a rođen je na Đurđinu. Rođeni Monoštorci Ivan Keravin i Ladislav Marković također su bili provincijali Hrvatske karmelske provincije u posljednjih pola stoljeća. Član ove provincije Mato Miloš, podrijetlom iz Sonte, u nekoliko mandata bio je prior karmelske zajednice u Somboru, a od Ante Stantića on je preuzeo službu vicepostulatora postupka za beatifikaciju Gerarda Tome Stantića. Mladi karmelićanin podrijetlom iz Sombora Zlatko Pletikosić sada je splitski prior, a s. Ljiljana Prelić, rođena Sonćanka, priorica je samostana sestara karmelićanki u Đakovačkoj Breznici.
Isusovac hrvatske provincije Mihály Szentmártoni, podrijetlom iz Novog Sada, profesor je psihologije na Papinskom sveučilištu Gregoriana, pisac i duhovnik Hrvatskog zavoda Svetog Jeronima u Rimu. Njegov redovnički subrat Ivan Vinkov, rođen u Beregu, trenutačno na službi u Opatiji, cijenjeni je egzorcist. Isusovac mađarske provincije Árpád Horváth, podrijetlom iz Subotice, urednik je poznatog mađarskog katoličkog mjesečnika sa stoljetnom tradicijom A Szív (Srce).
Bački katolici i franjevci skupa su već više od tri stoljeća. U posljednjih pola stoljeća sva tri samostana Reda manje braće duhovni su rasadnik franjevaštva prvog i trećeg reda. Károly Harmáth, podrijetlom iz Oroma, crkveni povjesničar, plodan pisac, nakladnik i profesor, novosadski gvardijan, utemeljitelj je franjevačke fondacije Poverello koja se brine za siromašnu djecu putem svojih kuća Lurko na tri mjesta u Bačkoj. Zdenko Gruber, rođeni Novosađanin, mladi je gvardijan subotičkoga samostana, dok je Zoltán Dukai, rođen u Martonošu, bio gvardijanom franjevačkog samostana na osječkoj Tvrđi.
Red otaca premontrejaca manje je poznat u našim krajevima, no Ervin Gellért Kovács, podrijetlom iz Novog Sada, odlučio se da se iz biskupijskoga klera, kojem je pripadao, priključi ovom redu i sada je cijenjeni propovjednik u samostanu u Gödöllőu, nedaleko od Budimpešte.
Bačka ima i svoju autohtonu redovničku ustanovu, Družbu Bačkih sestara Naše Gospe, čije su sve poglavarice rođene u našim krajevima. No, oni su dali i mnogobrojne sestre u nekoliko ženskih redovničkih udruga, a među njima su bile više puta i članice uprave nekoliko družbi. Mnogima, pak, ostaje nepoznato da iz Bačke potječu i dvije sestre Misionarke ljubavi, družbe koju je osnovala Sv. Majka Terezija iz Kalkute: s. Maria Kolbe (Gabriella) Szög, i s. Mihaela (Jelena) Ergelašev, obje podrijetlom iz Novog Sada.
Nekoliko naših svećenika profesori su na katoličkim učilištima u Mađarskoj i Hrvatskoj. Subotičanin Zoltán Rokáy profesor je na Katoličkom sveučilištu Pázmány Péter u Budimpešti. Čonopljanski župnik Endre Horváth, rođen u Molu, predaje biblijske znanosti na visokom teološkom učilištu u Segedinu, dok na istom fakultetu patrologiju predaje Oszkár Csizmár, župnik subotičkih župa Svetog Križa i Svetog Petra, rođen u Telečki, a župnik iz Adorjana Károly Orcsik na navedenom učilištu predaje crkvenu povijest. Bačkotopolski kapelan, podrijetlom iz Subotice, Ivica Ivanković Radak cijenjeni je predavač crkvenoga prava na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu. Još jedan doktor crkvenog prava, a po podrijetlu Subotičanin, Goran Jovičić, djelovao je donedavno u Nadbiskupiji Los Angeles, u SAD-u, kao kapelan za manjinske zajednice te zatvorski kapelan, bivajući i angažiran u crkvenom sudu te crkvene pokrajine.
U župama Sjeverne Amerike, američkim, ali i hrvatskim i mađarskim, djeluje nekoliko bačkih svećenika. Andrej Šipek, podrijetlom iz Selenče, župnik je u Windsoru, u Kanadi, dok je Béla Pesznyák, rodom iz Ade, župnikom u Vancouveru, a Subotičanin Pál Rásztovácz u Hamburgu. Ivan Skenderović, rođen u Subotici, službuje u Aldenu, u američkoj državi New York. Ađanin Illés Csúzdi, te Bajmačanin Attila Bognár župničku službu obavljaju u Mađarskoj. Plavanac Stjepan Bošnjak djeluje u Porečko-pulskoj biskupiji, a Gergely Beer, rodom iz Kule, vikar je za vjernike Mađare u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji i baranjski dekan.
Još nekoliko svećenika koji djeluju u Subotičkoj biskupiji stekli su titule doktora teoloških znanosti i bili aktivni u posljednjih pola stoljeća, ili su to i danas: župnik subotičke župe Sv. Roka Andrija Anišić, glavni ispovjednik stolne bazilike Tivadar Fehér, bačkogradištanski župnik László Horváth, župnik u Aleksandrovu Marinko Stantić, kanjiški župnik Géza Zapletán, župnik u Budisavi Tibor Szőllösi i umirovljeni župnik u Aleksandrovu Andrija Kopilović, a pridodajemo im i isusovca Jánosa Sótija, rođenog u Adorjanu, svećenika Zrenjaninske biskupije. Također, nekoliko je magistara teologije među bačkim svećenstvom. Osim njih, Aleksandar Kovačević, podrijetlom iz Vrbasa, kancelar je i generalni vikar Beogradske nadbiskupije, dok je Jovan Vejin, po vokaciji crkveni pravnik, podrijetlom iz Bačke Palanke, bio donedavni sudski vikar ove nadbiskupije, biskupski vikar za posvećeni život i beogradski katedralni župnik. Među civilima, pročelnica Katehetskog ureda biskupije je magistra teologije Jelena Zečević, a uskoro se nadamo, čekajući vijest iz Rima, i prvoj dami – doktorici bioetike iz Bačke!
Naša Crkva sasvim jasno može biti ponosna na službenike koji su iz nje potekli ili u njoj djeluju, a samo neki su pobrojani ovdje. Današnja Subotička biskupija, s oko 250.000 katolika, 106 svećenika, 12 bogoslova i 13 stalnih đakona, s 9 redovnika i 52 redovnice, te sa 116 župa, najveća je u našoj zemlji. Ima kandidata za oltar, katehete koje predaju školski vjeronauk, otvorene i u velikoj mjeri realizirane vlastite medijske mogućnosti u mnogim klasičnim i nekoliko novih medija. Za nekoliko mjeseci imat će i sjedište biskupske konferencije. Uvid u statistiku koja prikazuje brze promjene stanja ove Crkve neće dati razlog za optimizam, no čvrsto pouzdanje u Boga koji kroz bure vremena vodi bačku Crkvu, sasvim sigurno hoće. Na Petrovo, 29. lipnja i na spomendan Prvomučenika Svete Rimske Crkve, 30. lipnja ove godine, cijela zajednice vjernika Subotičke biskupije zahvalit će Mu se u stolnoj bazilici na tome.
(U ovim prikazima korišteni su podaci objavljeni u biskupijskim ili Shematizmima Katoličke Crkve objavljenim na razini Crkve u nekadašnjoj Jugoslaviji, u godišnjaku Subotička Danica, mjesečniku Zvonik, te u brojnim izvorima na internetu i putem osobnih kontakata).
Izvor: Hrvatska riječ (Marko Tucakov)
