Razgovor povodom osnutka HKD-a Hrvatski kulturni centar Beograd - Mihailo Balić, predsjednik udruge

Objavljeno: 14.01.2017. Pregleda: 37

mihailo balic hkc beogradNekoliko entuzijasta iz Beograda – Ljiljana Crnić, Mihailo Balić, Alesandar Alač i Ivana Vukov pokrenuli su inicijativu da se u Beogradu osnuje još jedna hrvatska udruga. Ideja je urodila plodom i 20. srpnja 2016. godine donesen je Statut novoosnovane hrvatske udruge Hrvatskog kulturnog centra Beograd. Za predsjednika udruge izabran je Mihailo Balić, za dopredsjednike Ljiljana Crnić i Aleksandar Alač, a za tajnicu Ivana Vukov. Novoosnovana udruga u Beogradu još nema prostorije za rad, ali potpora i obećanja postoje od najviših državnih institucija. Kod predstavnika ove udruge postoji velika volja da u dogledno vrijeme sagrade Kuću prijateljstva gdje bi se okupljali, osim pripadnika hrvatske zajednice, i ostali ljudi dobre volje, koji imaju želju da odnose između Srbije i Hrvatske razvijaju.

 

 

Kako je došlo do ideje da se u Beogradu osnuje još jedna hrvatske udruga?

Prije osnutka ove udruge, Ljiljana Crnić i ja bili smo osnivači Hrvatskog građanskog saveza (HGS). U sklopu tog djelovanja pokušavali smo kulturu izbaciti u prvi plan. Međutim, HGS je imao neka druga programska načela koja nama ni danas nisu jasna. Kada smo to shvatili, došli smo na ideju, s obzirom na to da smo apolitični i da nam je kultura na prvom mjestu, da pokušamo organizirati se i osnovati drugu hrvatsku udrugu u Beogradu. Obavijestili smo Veleposlanstvo Hrvatske u Beogradu i Hrvatsko nacionalno vijeće i od njih dobili potporu da tu svoju ideju i realiziramo

U Beogradu postoji još jedna udruga Hrvata Tin Ujević. Smatrate li da je za Beograd nedovoljna jedna udruga ili ste imali želju da radom nove udruge proširite aktivnosti?

Smatramo da Beograd kao glavni grad Srbije zaslužuje da ima svoj Hrvatski kulturni centar, sa svojim prostorijama, koji će okupiti oko sebe sve ostale udruge. U Zemunu je hrvatska udruga Ilija Okrugić Srijemac, Društvo hrvatske mladeži i jedna udruga gdje su uključene uglavnom žene. Imamo želju da svi oni u našim budućim prostorijama organiziraju svoje prezentacije i svoje priredbe. Druga stvar kojom smo se vodili prilikom odluke da osnujemo našu udrugu je da skoro sve nacionalne manjine u Srbiji imaju svoje udruge. Jedino Hrvati u Beogradu nemaju svoje krovno udruženje. Mi smo „razbacani“ po Zemunu i Beogradu i u tim udrugama se okupljaju isti ljudi. Nama to nije cilj. Mi želimo da u našu udrugu dolaze i drugi ljudi da gledaju priredbe, slušaju prezentacije i da nekako tu našu kulturu povežemo.

Postoje li obećanja da ćete uskoro dobiti prostorije za rad?

Premijer Srbije Aleksandar Vučić nam je obećao prostorije na korištenje za razdoblje od 99 godina bez plaćanja naknade. Da bi se to ostvarilo, moramo tijesno surađivati s Hrvatskim nacionalnim vijećem, koja je naša krovna organizacija. Očekujemo da službeni dopis od njih bude upućen premijeru i iskreno se nadamo da će u dogledno vrijeme doći do otvaranja naših prostorija kako bismo mogli krenuti s radom.

U Vašem dugoročnom planu je i izgradnja Kuće prijateljstva. Što se točno pod tim podrazumijeva?

Neki uzor nam je bila crnogorska Kuća prijateljstva, koja je otvorena prije nekoliko mjeseci. Imamo želju da izgradimo Kuću prijateljstva gdje bi mogli doći osim pripadnika hrvatske zajednice iz Srbije i svi ostali ljudi dobre volje. U planu nam je da organiziramo sastanke s odvjetnicima, liječnicima i svim ostalim eminentnim stručnjacima, kako iz Srbije tako i iz Hrvatske. Krenut ćemo svakako od kulture, jer smo mi apolitični.

Kolika je zainteresiranost Hrvata iz Beograda? Koliko su oni danas spremni da i kroz kulturu iskažu svoju etničku pripadnost?

U Beogradu, za razliku od unutrašnjosti, postoji znatno manji strah da se osobe deklariraju kao Hrvati jer oni ovdje neće trpjeti nikakve konzekvence zbog toga. Beograd je veliki multikulturni grad i ovdje ljudi nemaju tu bojaznost. Prema posljednjem popisu u Beogradu živi preko 8.000 Hrvata. Međutim, tu nisu uračunati Šokci, Bunjevci i svi ostali koji su se podijelili tužnih 90-ih godina. Ima dosta nacionalno mješovitih brakova. Oni ljudi koje smo okupili nemaju nikakav strah izjasniti se kao Hrvati niti putem djelovanja u okviru udruge njegovati svoju kulturu i tradiciju.

Što slijedi u vašem radu?

Svakako da je to najprije otvaranje naših prostorija, a odmah zatim organiziranje književne večeri gdje će osim Ljiljane Crnić i njenih gostiju prisustvovati i drugi viđeniji Hrvati iz Beograda. Trenutačno ne raspolažemo s mnogo sredstava i prvo što ćemo uraditi jeste da ćemo aplicirati za sredstva gdje god budemo mogli. Dobili smo obećanja i od Veleposlanstva RH i HNV-a, a na Sajmu knjiga u Beogradu spremnost Veleposlanstva da nam doniraju knjige kako bismo opremili našu knjižnicu. Također, očekujemo dobru suradnju sa svim ostalim hrvatskim udrugama kao i udrugama svih ostalih nacionalnih manjina. Veliku potporu imamo od makedonske i slovenske manjine, a nadamo se uskoro suradnji i sa svima ostalima.

 

Izvor: Hrvatska riječ (S. Darabašić)

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Tamo gdje tuga spava u Somboru
  • Preprekovo proljeće 2024.
  • Predstavljanje ZKVH-a u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu
  • Uskrsni koncert u Maloj crkvi
  • Zavod u Noći muzeja otvara izložbu posvećenu Hrvatskom narodnom kazalištu u Subotici
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima