Godišnjak za znanstvena istraživanja 12

Objavljeno: 05.07.2021. Pregleda: 25

Naruči

Početkom srpnja 2021. godine iz tiska je izišao dvanaesti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Na 416 stranica objavljeno je 12 znanstvenih i stručnih radnji koje tematiziraju neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti. Sadržaj Godišnjaka podijeljen je u sedam tematskih cjelina, u kojima autori radova donose nove i aktualne prinose iz društvenih i humanističkih znanosti, značajnih za sve subetničke skupine Hrvata u Vojvodini.

U prvoj cjelini pod nazivom Povijesne znanosti – prostor, procesi, događaji nalazi se šest radnji, a otvara ju suradnik iz Zagreba Mario Bara radom Naselje Šokac – prilog najranijim spomenima šokačkog etnonima (str. 9-29) u razdoblju od početka 16. do prve polovine 17. stoljeća. Profesor povijesti iz Subotice Vladimir Nimčević svoju temu smješta u 17. i 18. stoljeće pod naslovom Predci plemenite obitelji Vojnić od Bajše i njihovo doba – u svjetlu dostupnih izvora (str. 31-58), a Ladislav Heka iz Segedina se bavi temom Trianonski mirovni ugovor i razgraničenje u Bačkoj (Nastanak i dokinuće 'Nove Subotice') (str. 59-86). Životopisi dviju redovnica teme su suradnika iz Zagreba Ivana Armande: Život s. Amate Skenderović (1910. – 1964.) i njezino mjesto u povijesti Družbe sestara Naše Gospe (str. 87-116) i S. Mala Tereza Vidaković (1911. – 1966.) – prva dominikanka s bačkih ravnica (str. 117-134). Još jedan naš suzavičajnik svjetskoga glasa bio je temom Jadranke Kraljević iz Zagreba naslovljene Veliki sin Vojvodine: akademik Gaja Alaga, poznati svjetski teorijski fizičar (str. 135-144).

U drugoj cjelini Pravo i politologija Darko Gavrilović iz Novog Sada piše rad Mirotvorni odgoj i opstojnost Hrvata u Srbiji (str. 147-156). Autor daje kraći pregled položaja Hrvata u Srbiji i analizira mogućnosti za uvođenje mirotvornog odgoja u školski i izvanškolski sustav u Srbiji.

Sociologija, demografija naslov je treće cjeline u kojoj Dražen Živić iz Zagreba donosi rad Aktualne demografske odrednice i indikatori demoreproduktivne održivosti Hrvata u Vojvodini (str. 159-176). U njemu prikazuje, analizira i interpretira aktualne trendove u demoreprodukciji hrvatskoga stanovništva u Vojvodini te ocjenjuje njihovu uzročno-posljedičnu povezanost uz recentne promjene u biološkoj strukturi hrvatske populacije.

Aktualnost tema se ogleda u četvrtoj cjelini Jezikoslovlje u kojem dva jezikoslovca pišu o temi govora Hrvata u Vojvodini. Filip Galović iz Zagreba daje prinos Govor mjesta Sonte u Vojvodini (str. 179-192)U radu se na temelju recentnih terenskih istraživanja izdvajaju i analiziraju bitnije fonološke i morfološke karakteristike toga mjesnoga govora, koji je dio slavonskoga dijalekta.

Miro Marcikić, iz Udruge hrvatsko-američkih stručnjaka, donosi rad naslovljen Jezikoslovni osvrt na „Gramatički i pravopisni priručnik bunjevačkog jezika“ (str. 193-208) u kojem otkriva niz netočnosti, nedorečenosti, arbitrarnosti i preskriptivnosti, obilje hrvatizama i srbizama, tipoloških pogrešaka, banalnosti te novoga fenomena u političkom pothvatu nasilnoga stvaranja tzv. bunjevačkog jezika – uvođenje umjetnih ikavizama u bunjevački govor.

Sociokulturna antropologija i etnologija naziv je pete cjeline u kojoj su dvije radnje vezane uz terensko istraživanje tradicijske kulture banatskih Hrvata, pod mentorskim vodstvom dr. sc. Milane Černelić. Prva je rad studenata zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, Branimira Bilafera i Dominika Horvata Posmrtni običaji u Opovu i Starčevu (str. 211-246). Druga je radnja plod vrijedne suradnice Zavoda Katice Naglić iz Surčina Svadbeni običaji u Starčevu i Opovu (str. 247-293).

U šestoj cjelini pod nazivom Povijesna građa Vladimir Nimčević donosi vrijedna istraživanja iz relativno nedostupne građe, ponajviše zbog jezika kojim je pisana, a rad je naslovljen Matica krštenih segedinskog samostana kao izvor za povijest bunjevačkih Hrvata (str. 297-313). Matica sadrži brojna prezimena koja imaju nositelje i u Subotici.

U sedmoj cjelini Prikazi knjiga (str. 317-347) nalazi se trinaest prikaza znanstvenih i publicističkih djela o vojvođanskim Hrvatima koje potpisuju Davor Bašić Palković, Dominik Deman, Klara Dulić Ševčić, Katarina Čeliković, Vladimir Nimčević, Luka Poljak, Dražen Skenderović, Alka Stropnik, Petar Vuković i Zlata Vasiljević. Godišnjak br. 12 završava Dodatcima (str. I-LXIV) u kojima su Upute suradnicima Godišnjaka za znanstvena istraživanja te popis svih knjiga u (su)nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Godišnjak se objavljuje u nakladi od 300 primjeraka uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu. Može se nabaviti u prostorijama Zavoda (Laze Mamužića 22, Subotica) ili naručiti putem elektroničke pošte, telefonom ili klikom na opciju Naruči na web stranici Zavoda. Cijena primjerka je 1000,00 dinara.

Naruči

Knjige Izdavaštva

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2022
    Najave i kalendar
  • Izložba povodom 150. obljetnice rođenja kipara Roberta Frangeša-Mihanovića
  • Hosanafest 2022
  • Šokci i baština
  • Izložba Matkoviću u čast povodom 100. obljetnice rođenja
  • V. Međunarodni festival tradicijskog pjevanja
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima