Povodom Dana hrvatskog tiska u Mađarskoj i 25. obljetnice neprofitnog poduzeća za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost Croatica, u Budimpešti je upriličena svečanost u organizaciji Hrvatske državne samouprave. Uime Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata ovoj svečanosti nazočili su v. d. ravnatelja Zavoda Josip Bako i vanjska suradnica Katarina Čeliković.
Tijekom četvrt stoljeća Croatica je postala važan dio hrvatskog identiteta u Mađarskoj i važna institucija koja pomaže u očuvanju, njegovanju i promicanju hrvatske kulture, jezika, tradicije. „Od svojih skromnih početaka kada je Croatica osnovana, prošla je dug i zahtjevan put do institucije koja danas čvrsto stoji na temeljima profesionalnosti, predanosti i ljubavi prema hrvatskoj zajednici i djeluje s jednim ciljem, služiti toj zajednici u Mađarskoj, čuvati njezinu kulturu, identitet, te osnaživati njezinu prisutnost u javnom prostoru“ izjavila je ravnateljica Timea Šakan Škrlin i dodala kako je obljetnica podsjetnik da „vrijedi ustrajati, da hrvatska riječ itekako ima moć“. „Ovdje smo da slavimo, da se prisjetimo početaka, da govorimo o današnjici i gledamo prema budućnosti. Pred nama su novi izazovi, ali i nove prilike. U svijetu u kojem se sve brzo mijenja, još je važnije da ostanemo usmjereni na ono bitno: kvalitetan sadržaj, vjerodostojan glas i stvarnu povezanost sa našom zajednicom. Kroz 1000 članaka, brojne knjige, emisije, publikacije, kulturne programe, Croatica je sustavno gradila informacijski i kulturni okvir unutar kojeg se očituje hrvatski identitet“, kazala je ravnateljica Croatice.
Predsjednik Hrvatske državne samouprave, Ivan Gugan, zahvalio je inicijatorima osnivanja Croatice.
„Meni je najvažnije i najdraže da zahvalim tadašnjim inicijatorima, skupština Hrvatske državne samouprave, to jest predsjedniku Miju Karagiću, poslije i Miši Heppu, koji su osigurali tu mogućnost da hrvatska zajednica prva u Mađarskoj, utemelji jednu izdavačku, medijsku kuću. To bi bila samo ideja, da nije bilo ravnatelja Čabe Horvatha, koji je bio na čelu te kuće 22 godine i u prvom redu oblikovao Croaticu, sa svim suradnicima zajedno. Pokazali smo tada, a i sada, da ima intelektualnog kapaciteta ta zajednica, da možemo biti ponosni na sve ono što radimo, a da ima i što prikazati.“
Svečanosti je nazočio i hrvatski veleposlanik dr. sc.Mladen Andrlić sa suradnicima, brojni Hrvati iz Mađarske, ali i iz Zagreba. „Djelovati kontinuirano četvrt stoljeća osobit je jubilej, napose kada je riječ o osjetljivim područjima kulture, informiranja i izdavaštva, ponaosob u manjinskoj zajednici. Čestitajući Croatici važnu obljetnicu, svim sadašnjim i bivšim suradnicima u Mađarskoj, ali i u Hrvatskoj, pozdravljam stalni i trajni doprinos očuvanju i promociji hrvatskoga jezika, kulture, baštine i identiteta. Približiti toplu i blisku hrvatsku riječ, učiniti da ne postane daleka, nepoznata i strana, velik je izazov, a uspjeh još veći kad se to postigne. Uloga Croatice će i ubuduće biti usmjerena društvenim i političkim događajima, hrvatskoj manjini i oko nje koji povezuju i pridonose unapređenju njezina položaja u komunikaciji s Mađarima i ostalima u Mađarskoj. Nezaobilazni su pri tome i odnosi i uloga u održavanju veze s matičnom Domovinom, pa tako i daljnja suradnja s diplomatsko konzularnim predstavnicima Republike Hrvatske u veleposlanstvu u Budimpešti, generalnom konzulatu u Pečuhu i konzulatu u Velikoj Kaniži“ izjavio je veleposlanik.
„Ova obljetnica je izuzetno važna zbog toga što ste vi jedni od glavnih prenositelja hrvatske riječi, kulture, identiteta, cjelokupne hrvatske baštine i onoga što vas čini svojima na svome, ovdje u Mađarskoj, gdje ste aktivni i uvaženi članovi zemlje u kojoj ste većinski rođeni, ali jednako tako je Croatica bitna spona između zemlje primateljice i zemlje vaših korijena, otaca, djedova, pradjedova. Vrlo je bitno da mlađim generacijama prenosite tu riječ, tu kulturu i sve to što vas čini Hrvatima, sve to zbog čega su upravo Hrvatska i Mađarska izuzetan primjer, europski primjer, kako treba poštivati i kako treba promicati vlastitu nacionalnu manjinu“ rekla je u svom govoru diplomatska savjetnica Marina Sikora.
Nazočnima se obratila i viša stručna savjetnica u službi za pravni položaj, kulturu, obrazovanja i gospodarstva hrvatske nacionalne manjine u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH,Katarina Živković, koja je na svečanosti bila zajedno s savjetnicom u istom odjelu, Zoricom Bubreg.
„Croatica svojem izdavačkom, kulturnom i informativnom djelatnošću, postala je poznata, ne samo među Hrvatima u Mađarskoj, nego i u njezinoj široj društvenoj i kulturnoj sferi. Težnja i istrajnost hrvatske zajednice u Mađarskoj, za očuvanjem hrvatskog jezika, kao najvažnijeg čuvara tradicije, opstojnosti hrvatskog naroda, nadahnuće su u mnogim hrvatskim zajednicama u svijetu, a u ostvarenju ove časne zadače posebno se ističe Croatica, jedna od institucija i organizacija kojom se ponosi hrvatska nacionalna manjina u Mađarskoj, ali i Hrvati u Hrvatskoj i izvan nje. Nesebičnim zalaganjem svojim djelatnika, poštujući i ne zanemarujući tradicionalne vrijednosti, a uključujući suvremene pojavnosti, Croatica čini hrvatsku riječ i misao svevremenu, bilo da je ona zapisana u knjizi, novinama, na internetu ili izgovorena na radiju i televiziji.“
U središtu aktivnosti Croatice oduvijek su Budimpešta i Pečuh, ali i niz regija i naselja od Gradišća, Međimurja, Pomurja i Podravine, sve do Bačke i Baranje. Među gostima su bili i glavna urednica tjednika Hrvatska riječ iz Subotice, Zlata Vasiljević, Mirko Ćurić, dopredsjednik Društva hrvatskih književnika, Jelena Badovinac Dimitrijević, glavna urednica časopisa Matica, koja se osvrnula na važnost tiskanog izdanja novina.
„Sljedeće godine slavimo 75 godina kontinuiranog izlaska Matice. Matica, osim što je jedinstvena u smislu da ima ulogu informirati Hrvate izvan domovine, ona je ujedno i najstariji hrvatski magazin koji izlazi u kontinuitetu. Ja sam dvije godine glavni urednik, a ono što smo napravili u Matici je da smo pojačali znatno novinarski, autorski sadržaj. Stavili smo fokus na fotografije koje su izrazito visoke kvalitete. Naš novinarski opus obuhvaća brojne novinare koji žive van Hrvatske, koji nam šalju materijale, no međutim sadržajno to pokušavamo što više približiti svakodnevnim čitateljima. Pojačavanjem i rastom digitalnih kanala i društvenih mreža, tiskani primjerak Matice je postao premium izdanje i kao takvo je fizički dodir s domovinom. Digitalni oblik je dostupan na našim službenim stranicama, no međutim moram Vam reći da u ove dvije godine gdje god sam došla od Bolivije do Australije, tko god je uzeo Maticu u ruke, kazao mi je skoro istu rečenicu: Ja sam s ovim magazinom odrastao otkad znam za sebe. Svaki mjesec nam je dolazio na adresu. U Santa Cruzu, u Pertu, u Hamburgu, rasle su generacije s tim magazinom, dugi niz godina je to bilo jedino informativno glasilo, ali taj fizički dodir s domovinom je ostao i zato je to toliko velika vrijednost Matice. Što se Hrvata u Mađarskoj tiče, ne u svakom, ali u svakom drugom trećem broju ima po koji napis ili u mozaiku kratka vijest.“
Povodom obljetnice izašla je knjiga zbornik 25 godina Croatice, koju je uredila glavna i odgovorna urednica Hrvatskog glasnika Branka Pavić Blažetin, koja je 25 godina u Croatici, od njenog osnutka.
„Za bilo što u životu da bi radili, ono što je bitno to je ideja. Ako nema ideje i intelektualne snage da se ideja strateški promišlja, onda je teško i napraviti vrijedne stvari. Ljudi koji su u 1996. bili u političkoj eliti Hrvata u Mađarskoj, razumjeli su da je tiskana riječ i u prvom redu tjednik Hrvata u Mađarskoj, vrlo važni za opstanak jedne zajednice. Razumjeli su da postoji školski sustav koji je temelj očuvanja jezika i identiteta, sustav koji počiva na udžbenicima, i bilo što što se izdaje, i trebalo bi se što više moguće izdavati na materinskom jeziku, kako bi zajednica jačala. Jer mogućnost da sami produciramo nove vrijednosti u pisanom obliku, na neki način pokazuje našu intelektualnu snagu. Tada su ti ljudi to shvatili, odlučili su utemeljiti jednu izdavačku kuću, tu se našao čovjek koji je 1998 ušao u tu političku elitu, to je Čaba Horvath.“
Osim nje u Croatici 25 godina su i novinari Bernadeta Blažetin i Stipan Balatinac. U sklopu programa prikazan je film „25 godina u službi hrvatske riječi“, izložba izdanja Croatice, uz glazbu TS Stoboša.
Izvor: HRT Glas Hrvatske
