Na Brijunima održan znanstveni skup o nacionalnim manjinama

Objavljeno: 28.05.2013. Pregleda: 1

Skup Brijuni2013-2-mU organizaciji Centra za međunarodne i sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu na Brijunima je od 17. do 19. svibnja 2013. godine održan međunarodni znanstveni skup „Nacionalne manjine u demokratskim društvima“. Ovaj, šesnaesti po redu, znanstveni skup održan je pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, koji ga je i otvorio, te uz financijsku pomoć Zaklade Friedrich Ebert i Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske. Na skupu je bilo održano 18 referata koje su prezentirali sudionici iz: Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore. O političko-ideološkim orijentacijama i političkoj kulturi bačkih Hrvata u usporedbi s drugim nacionalnim skupinama na skupu su izlagali dr. sc. Jasminka Dulić i dr. sc. Zlatko Šram.

Predsjednik Josipović rekao je otvarajući skup kako je pitanje manjina i manjinske politike te manjinskih prava jedno od iznimno važnih i temeljnih pitanja demokratskog uređenja svake države.

„Činjenica je da, kao što u Hrvatskoj postoje brojne manjine, tako i u drugim zemljama nastalim na području bivše Jugoslavije postoje ili hrvatska manjina ili hrvatski narod kao konstitutivni u BiH. Postoji pitanje treba li ići ka standardizaciji manjinskih prava ili bi pojedine zemlje trebale uvjetovati razinu manjinskih prava reciprocitetom. Inzistiranje na reciprocitetu bez uvažavanja vrlo specifičnih povijesnih i društvenih uvjeta svake pojedine države bila bi velika pogreška. Hrvatska svojim ustavnim zakonom ne daje prava nacionalnim manjinama referirajući se na stanje u nekoj drugoj zemlji i tražeći reciprocitet“, istaknuo je predsjednik Josipović.

„Mi prava nacionalnih manjina imamo ustrojena za naše građane koji moraju svi biti jednaki, naravno sa specifičnim manjinskim pravima neovisno o tome kakvu će odluku, dobru ili lošu, donijeti neka druga zemlja. Ali s druge strane, naravno da u političkom smislu moramo raditi na tome da hrvatska manjina u drugim zemljama ima visoku razinu prava i drago mi je da se o tome, mogu reći i iz osobnog iskustva, vodi dijalog. Situacija nije uvijek najsretnija svugdje, postoje, kao i kod nas, određena nezadovoljstva hrvatske nacionalne manjine u nekim drugim zemljama“, rekao je predsjednik Josipović.

O položaju hrvatske manjine se razgovara
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović je u kraćem razgovoru za HR rekao kako se na svim značajnijim sastancima u regiji razgovaralo i o položaju Hrvata u Srbiji, a da se o tome malo zna jer mediji nisu zainteresirani za tu temu. „Očito da mainstream medijima ove teme nisu osobito zanimljive. Nije bilo niti jednog sastanka s predsjednicima ili visokim dužnosnicima drugih zemalja u regiji s kojima se nije razgovaralo o položaju manjina u Hrvatskoj, ali i o položaju hrvatske manjine u drugim zemljama. Zadnji razgovor je bio s gospodinom Vučićem, isto tako je bilo riječi i o manjinskim pitanjima i u Hrvatskoj i u Srbiji i gospodin Vučić je rekao nekoliko vrlo ohrabrujućih teza, posebice kada je riječ o obrazovanju na materinskom jeziku i ostalim pravima hrvatske nacionalne manjine“. Predsjednik Josipović nije želio komentirati neispunjeno obećanje od strane ministra vanjskih poslova Srbije Ivana Mrkića da će se omogućiti susret predstavnika DSHV-a s predsjednikom Republike Srbije Tomislavom Nikolićem, ali je izrazio uvjerenje da će do tog susreta doći. „Ne vidim razloga da ne dođe, posebice nakon svih ovih izjava koje smo čuli od strane visokih dužnosnika u Srbiji“. Na pitanje hoće li uskoro biti susreta s predsjednikom Nikolićem na predsjedničkoj razini, Josipović je odgovorio da su predsjednik Nikolić i premijer Dačić pozvani u Zagreb na svečanost ulaska Hrvatske u Europsku Uniju i da će se i tom prilikom razgovarati. „A kad govorimo o klasičnom državnom susretu radimo na tome. Bit će toga susreta, ali moja je teza da taj susret mora zaista biti odlično pripremljen i kad budemo spremni ponuditi i hrvatskoj i srpskoj javnosti nešto dobro, onda ćemo i taj zadnji korak učiniti“.

Dijalog o pravima manjina, dobra volja i želja da se manjinska prava u regiji podignu na višu razinu jedno je od ključnih pitanja regionalne politike koju zagovara i provodi predsjednik Josipović, a prema njegovoj ocjeni „o tome se sve više razgovara i ima sve više dobre volje na tim razgovorima“.

Otvorenju je nazočio i dugogodišnji župan Istre Ivan Jakovčić, koji je, kako sam kaže za HR, pridonio uvođenju hrvatskog jezika kao službenog u Vojvodini.

„S ponosom mogu reći da kada je gospodin Nenad Čanak bio predsjednik Skupštine AP Vojvodine i kad smo započeli 2001.-2002. godine veliku suradnju Istre i Vojvodine, jedna od tema bila je i način funkcioniranja vojvođanskog parlamenta, odnosno stanje prava manjina u Vojvodini. Zamolio sam tada gospodina Čanka da vidi mogućnost da se hrvatski uvede kao službeni jezik i ta inicijativa je urodila plodom i hrvatski jezik je postao službeni jezik u vojvođanskom parlamentu. Naravno da nitko ne može pobjeći od sličnosti srpskog i hrvatskog jezika, međutim, kada govorimo o pravima nacionalnih manjina jezik je jedan od osnovnih elemenata identiteta nacionalne manjine“.

Skup Brijuni2013-3-mInicijator i glavni organizator regionalnih znanstvenih skupova koji već šesnaest godina okupljaju znanstvenike, stručnjake, političare, a od ove godine i studente, a koji za temu imaju položaj i zaštitu prava nacionalnih manjina je redoviti profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu dr. sc. Siniša Tatalović. Do ove godine skupovi su se redovito održavali u Begovom Razdolju u Gorskom kotaru.

„Prvi skup održali smo u tom društvenom ambijentu koji je označavao postkonfliktna društva, ali smo htjeli da skup pokraj znanstvene dimenzije ima jednu društvenu angažiranost. Zato smo ga tradicionalno održavali u Gorskom kotaru, jer je to multietničko područje koje nije bilo zahvaćeno ratom. Naše prve konferencije su se stoga bavile i istraživanjima koja su htjela pokazati zašto tamo nije došlo do sukoba kakvi su bili na drugim prostorima, kako bi se mogle iz toga izvući politike koje bi mogle u budućnosti prevenirati sukobe. Prvih godina smo se bavili problemima postkonfliktnih društava, početkom 2000-tih smo se intenzivno bavili analizom zakonskih prijedloga koji su ulazili u proceduru, zadnjih godina analiza je bila usmjerena na implementaciju zakona, a na ovom skupu smo najavili istraživanja novih pitanja koja će biti vezana s hrvatskim članstvom u EU, kao što je primjerice pitanje migranata“, kaže profesor Tatalović. 

Skupovi okupljaju znanstvenike i stručnjake iz cijele regije i većine zemalja slijednica bivše Jugoslavije.

Ponovno u Subotici
„Odnosi u regiji u određenoj mjeri ovise i o suradnji akademskih zajednica. Mi smo u vrijeme rata imali prekide suradnje, no moram reći da ja nisam prekidao suradnju, kad nitko nije išao u Subotici, ja sam išao, i htio sam pokazati i solidarnost s hrvatskom zajednicom 90-tih godina i kasnije. Jednu svoju knjigu sam promovirao tamo, ali to nisam mogao činiti bez podrške mojih kolega iz Beograda koji su dolazili zajedno sa mnom i veseli me što ću sljedećeg petka u Subotici s kolegom prof. dr. sc. Čedomirom Ćupićem promovirati knjigu koju je izdao Institut za migracije i narodnosti iz Zagreba i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata o Hrvatima u Vojvodini“, kaže Tatalović.

„Ako je Hrvatska u nekim procesima ispred ostalih zemalja, dobro je da oni čuju što je Hrvatska napravila da ne moraju ponavljati iste pogreške, kao što je nama važno čuti što se događa u susjednim zemljama, a posebno u BiH, gdje živi hrvatski narod, i u Srbiji i Crnoj Gori, gdje žive pripadnici hrvatske manjine“, objašnjava profesor Tatalović.

Po mišljenju profesora Tatalovića, koji je i savjetnik predsjednika Josipovića za unutarnju politiku, potencijal konflikata na nacionalnim osnovama i dalje je prisutan i upravo i zbog toga je izuzetno važno istraživati ovu problematiku, kako bi se konflikti mogli predvidjeti i prevenirati.

„Mi znamo da i Zapadna Europa, koja već dugo razvija koncept liberalne demokracije, nije uspjela trajno razriješiti neke etničke konflikte, i ti konflikti se neće trajno riješiti niti na ovim prostorima. Ali ono što možemo učiniti je kroz različita znanstvena istraživanja doći do indikatora o konfliktnom potencijalu, a onda kroz javne politike kroz institucije možemo prevenirati te konflikte“, kaže profesor Tatalović. Tako će se i ove godine, nakon što se napravi analiza sadržaja svih referata koji su prezentirani na skupu, napraviti jedan sažetak s preporukama koje se mogu izvući i koji će se uputiti politčkim institucijama, uključujući i predsjednike država u regiji.

Skup Brijuni2013-1-m

Tekst : J. D.
Fotografije: Glas Istre

Aktivnosti Zavoda

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2022
    Najave i kalendar
  • Mira Temunović – 50 godina s tamburom
  • Godišnji koncert folklornog odjela HKPD Matija Gubec
  • 86. Godišnjica osnutka HKUD Vladimir Nazor iz Sombora
  • Koncert Lucije Vukov i Kristine Stankov
  • Koncert velikog tamburaškog orkestra HKPD Matija Gubec u Rumi
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima