O filmu „Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije” i drugim projektima ZHB-a „Tin Ujević”

Objavljeno: 29.12.2020. Pregleda: 4

spomeniciZajednica Hrvata Beograda Tin Ujević, osnovana prije 13 godina, dijelom svojih projekata nastoji ukazati na kulturne veze između hrvatskog i srpskog naroda. Na nedavno održanoj, drugoj po redu, Smotri hrvatskog filma u Beogradu, koju ta udruga organizira, prikazan je i dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije. Nakon dokumentarno-igranog ostvarenja Ilija Okrugić – domovino slatko milovanje iz 2014. ovo je novi film u produkciji ZHB-a Tin Ujević. 
Režiju i ovoga puta potpisuje Stipe Ercegović, dok su scenarij radili Ercegović i povjesničar Milutin Dedić, inače rođeni brat poznatog kantautora Arsena Dedića.

Meštrović, Augustinčić, Rosandić...

„Suradnja među narodima i njihovim institucijama na planu umjetnosti, konkretno kiparstva, možda nigdje nije tako bogato ostvarena kao između Hrvata i Srba. Povodi i motivi za to su različiti i ma koliko da su značajni, ostaju u sjeni stvorenih djela koja trajno svjedoče o ljepoti ljudskog duha i pridonose istinskom zbližavanju naroda bez obzira na međusobne razlike.       
Željeli smo bez hipotetičkih konstrukcija i mistifikacija, u dokumentarnoj formi, u slici i riječi, prikazati povode nastanka i gradnje spomenika u Srbiji čiji su autori bili hrvatski kipari. Tu je naravno neizostavno djelo Ivana Meštrovića, i to: Spomenik Neznanom junaku na Avali, Zahvalnost Francuskoj, Beogradski pobednik koji je simbol Beograda, Majka Hrvata i Vidovdanski hram. Anton Augustinčić je autor velebnih spomenika u Nišu i Kragujevcu, Rudolf Valdec izradio je spomenik kralju Petru u Zrenjaninu i spomenik Dositeja Obradovića u Beogradu. Zatim Toma Rosandić koji je autor Spomenika palim borcima u Subotici i Konja vranih ispred Narodne skupštine u Beogradu, Petar Pallavicini koji je izradio spomenik caru Jovanu Nenadu u Subotici. Tu su i djela Frane Kršinića, Ivana Sabolića i drugih“, pojašnjava redatelj filma Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije i predsjednik ZHB-a Tin Ujević Stipe Ercegović.
Narator u filmu je poznati glumac Frano Lasić, glazbu su uradili članovi grupe Vlada i Bajka, a montažer je Sanjin Perišić.
„Film je inače zamišljen sa znatnim brojem animiranih sekvenci. To još nismo realizirali iz financijskih razloga, naime, jedna sekunda animacije košta oko 100 eura. Ako nađemo sredstva to ćemo ubaciti, ali film ovako kako je sad umontiran daje jednu kompaktnu cjelinu i ugodu za gledanje. Voljni smo ga prikazati svugdje gdje za to ima interesa i gdje nas pozovu. Voljeli bismo da ovaj film bude prikazan u okviru obrazovnih programa HRT-a, RTS-a, RT Vojvodine i nekih lokalnih televizijskih stanica. Planiramo ga prijaviti i na festivale. U dosadašnjoj realizaciji filma financijski su nam pomogli Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave Srbije, Hrvatski audio-vizualni centar, Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske i Splitsko-dalmatinska  županija“, kaže Ercegović. 

Arhitektonske veze

Udruga Tin Ujević radi i na monografiji o građevinama koje su u Beogradu realizirali arhitekti iz Hrvatske, a od ranije i na leksikonu znamenitih Hrvata koji su živjeli i stvarali u glavnom gradu Srbije. 
Predsjednik udruge Stipe Ercegović ističe kako su tijekom 20. stoljeća projektanti iz Hrvatske obogatili arhitekturu Beograda s oko pet stotina zgrada. Istaknuli su se ponajprije u arhitekturi poslovno-stambenih zgrada, kao i u projektiranju administrativnih, ugostiteljskih, stambenih i rezidencijalnih zgrada. Izgradili su i tri katoličke crkve i četiri memorijalne cjeline.
„Među poslijeratnim ostvarenjima arhitekata iz Hrvatske izdvajaju se: Dom sindikata Branka Petričića, Bolnica za dječju paralizu Stanka Kliske i Milana Zlokovića, palača Predsjedništva vlade FNRJ (poslije SIV-a) A. Ulricha, V. Potočnjaka, Z. Neumanna i D. Peraka, hotel Jugoslavija i Savezna privredna komora Lavoslava Horvata, paviljoni Studentskoga grada Vida
Vrbanića, palača Albanija u Beogradu, Groblje oslobodilaca Beograda i Spomen park žrtvama fašizma u Jajincima Branka Bona, Savezna građevinska komora Slavka Löwyja, Zajednica osiguranja Dunav, Aerodrom Surčin i Narodna biblioteka Srbije Ive Kurtovića, predsjednička rezidencija Mir Mirka Kipčića, stambeno-poslovne zgrade i naselja na gradskoj periferiji Cerak-vinogradi Darka Marušića (sa suprugom Milenijom). U jeku postmodernizma, sredinom osamdesetih godina, veze su se uglavnom svele na izložbe, promocije publikacija i slično. Monumentalna palača Narodne banke Srbije izgrađena na Trgu Slavija po projektu riječkog arhitekta Gruje Golijanina posljednji je značajniji plod jednostoljetnog utjecaja hrvatskih graditelja“, kaže Ercegović.
Kako dodaje, u radu na ovom projektu značajan doprinos dali su biro Andreev iz Beograda i profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu Aleksandar Kadijević.

Leksikon znamenitih Hrvata

Kada je u pitanju projekt Biografski leksikon Hrvata Beograda, kako navodi Ercegović, počinje rad na prvom svesku s nadom da će ta publikacija umanjiti dosadašnje praznine dostupnih sadržaja o Hrvatima u Beogradu, proširiti interes hrvatske i srpske javnosti prema hrvatskoj manjini i osnažiti autorecepciju vlastitoga naslijeđa.
„Plan je da se obradi oko 250 imena. Leksikon ne sadrži samo biografije poznatih osoba, poput A. G. Matoša, Ivana Meštrovića i Stjepana Bobeka, o kojima je već dosta pisano, nego i biografije, uvjetno rečeno, običnih ljudi koji su svojim radom i trudom pridonijeli hrvatskoj zajednici u sredini u kojoj su živjeli. Osim povijesnih osoba, u Leksikonu se podjednako obrađuju i biografije suvremenika, od kojih se, po pravilu, traži suglasnost da njihovi životopisi budu uvršteni u Leksikon. U radu na Leksikonu sudjeluju članovi Zajednice Hrvata Beograda“, kaže na kraju razgovora Stipe Ercegović.

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)

Šokačka kuhinja

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2022
    Najave i kalendar
  • Mira Temunović – 50 godina s tamburom
  • Godišnji koncert folklornog odjela HKPD Matija Gubec
  • 86. Godišnjica osnutka HKUD Vladimir Nazor iz Sombora
  • Koncert Lucije Vukov i Kristine Stankov
  • Koncert velikog tamburaškog orkestra HKPD Matija Gubec u Rumi
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima