Obilježena desetogodišnjica donošenja odluke o osnutku NIU „Hrvatska riječ“

Objavljeno: 23.05.2012. Pregleda: 3

Odlukom zastupnika vojvođanskog parlamenta, 8. svibnja 2002. godine osnovana je NIU „Hrvatska riječ", a pola godine kasnije započelo je izlaženje istoimenog tjednika koji je u kontinuitetu stigao do svog 476. broja.

„Novinsko-izdavačka ustanova 'Hrvatska riječ' je utemeljena na neprofitabilnoj osnovi u cilju informiranja na materinskom jeziku pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini. Prvi broj je izašao 2003. godine i već devet godina služi Hrvatima u Vojvodini, a nastojimo da naš tjednik stigne i do Hrvata u Beogradu i južnije, kao i do naših čitatelja u inozemstvu", podsjetio je u uvodnoj riječi ravnatelj NIU „Hrvatska riječ" Ivan Karan i dodao kako pored osnovne djelatnosti tiskanja istoimenog tjednika, godinama postoje i podlistak za djecu „Hrcko", omladinski list „Kužiš?!", u sunakladi se tiska i književni časopis „Klasje naših ravni", a od 2005. godine uspješno djeluje i nakladnička djelatnost u kojoj je tiskano pedeset književnih djela.

Zajednička ideja

U kratkom obraćanju nazočnim uzvanicima i zaposlenicima, predsjednica Upravnog odbora NIU „Hrvatska riječ", Vesna Prćić je istaknula značaj ovog malog jubileja i količinu rada koja je ugrađena u proteklom desetljeću postojanja i djelovanja ove ustanove, pozivajući pomoćnika tajnika za kulturu i javno informiranje Kalmana Kuntića, kao jednog od začetnika ideje stvaranja „Hrvatske riječi", da iznese svoja sjećanja na vrijeme i okolnosti koje su prethodile donošenju povijesne odluke za hrvatsku manjinsku zajednicu na prostoru Republike Srbije.

„Skupa sa mnom bi ravnopravno mogao stajati i Tomislav Žigmanov, te tadašnji članovi Hrvatskog akademskog društva čija je zajednička ideja bila pokušaj obnavljanja rada 'Hrvatske riječi'. S obzirom da u to vrijeme Skupština Vojvodine nije provela proceduru osnutka na inicijativu HAD-a, obratili su se meni kao pokrajinskom zastupniku hrvatske manjinske zajednice i ja sam počeo prikupljati glasove i potpise mojih kolega zastupnika u namjeri legislativne provedbe realiziranja ove značajne zamisli. Prvi pokušaj je propao zbog događaja oko pokušaja puča i skidanja Nenada Čanka s mjesta predsjednika AP Vojvodine, ali sam dobio uvjerenja kako treba još malo sačekati i prijedlog će sigurno proći. Pravi trenutak se dogodio u travnju 2002. godine, a svojevrsne zasluge pripadaju i tadašnjim tajnicima za informiranje te upravu, propise i nacionalne manjine, Rafaelu Ruskovskom i dr. Tamásu Korheczu, uz Đorđa Subotića, tadašnjeg predsjednika pokrajinskog Odbora za informiranje, i prijedlog je bez problema prošao skupštinsku proceduru. Dodatnu olakotnu okolnost je predstavljala i činjenica kako je prethodno hrvatski jezik ušao u službenu uporabu u AP Vojvodini. Zahvaljujući svemu navedenom, mi danas imamo ovaj proizvod na koji smo svi ponosni i mislim kako imamo jedan od najboljih manjinskih listova u Vojvodini, ako i ne najbolji tjednik. Realizacijom ideje o osnutku NIU 'Hrvatska riječ' ušli smo u red manjinskih zajednica koje imaju svoje glasilo, na što sam iznimno ponosan i počašćen što sam bio akter događaja koji su prethodili osnutku jedinog informativnog glasila na hrvatskom jeziku", zaključio je svoje prigodno obraćanje Kalman Kuntić.

obljetnica hr-2Trolist

Kao predstavnica matične države Hrvatske, generalna konzulica RH u Subotici mr. Ljerka Alajbeg je izrazila zadovoljstvo zbog desetljeća postojanja NIU „Hrvatska riječ", konstatirajući kako je vidljiva sve veća tolerancija kao posljedica sve boljih odnosa između dviju država. „Nadam se kako je proces zbližavanja, otopljavanja odnosa i stvaranja prijateljskih veza nepovratan. U tom kontekstu možemo promatrati i prava manjina, konkretno hrvatske manjine, i vjerujem da će informiranje na hrvatskom jeziku doživjeti svoju renesansu i pravu mjeru. 'Hrvatska riječ' je, u danim okolnostima, vrlo kvalitetno glasilo s puno interesantnih sadržaja, odličnog dizajna i tehničke opreme i u budućnosti treba težiti još većoj kvaliteti upravo zbog toga što je namijenjena onima koji nemaju puno poticaja kupovati jedno manjinsko glasilo. Drago mi je da su tri stožerne institucije hrvatske manjinske zajednice Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i 'Hrvatska riječ' kao jedan trolist kompletirali vodeću ulogu i oslonce za udruge hrvatske zajednice i sve one koji se bave problematikom hrvatske manjinske zajednice. Naglasila bih i izuzetnu važnost nakladničke djelatnosti, i nadam se kako će se ona i dalje razvijati, jer samo pisana riječ koja će ostati, predstavlja povijest ove zajednice na ovim prostorima. Ovo što je učinjeno dosad treba pozdraviti, kao i sve vrijedne djelatnike koji su ovu vrlo važnu djelatnost prosvjetiteljsku, literarnu i jezikoslovnu prenosili u proteklih deset godina."

Ispred osnivača, Hrvatskoga nacionalnog vijeća, okupljenom auditoriju obratio se i dr. Slaven Bačić, predsjednik te ustanove. „Svi mi koji smo sudjelovali u radu 'Hrvatske riječi' danas smo slavljenici i drago mi je što sam bio član prvog, tada privremenog Upravnog odbora. Ustanova je tijekom proteklih desetak godina svojega djelovanja imala svoj razvojni put, uspone i padove, no čini mi se kako se u posljednjih nekoliko godina 'Hrvatska riječ' ponovno, svojom kvalitetom i odnosom prema temama kojima se bavi, nalazi na visokim granama kvalitetnog izvještavanja. NIU 'Hrvatska riječ' je dio naših ostvarenih manjinskih prava, osobito kada se radilo o prenošenju osnivačkih prava na Hrvatsko nacionalno vijeće, a danas kada je gledamo iz ove perspektive trebala bi biti u funkciji razvoja političke zrelosti hrvatske zajednice. Glavna zadaća 'Hrvatske riječi' u budućnosti i primarnom čitateljstvu kojemu mnogo prostora u nastojanju da tjednik dopre do što više obitelji. Nažalost, moram iskoristiti i ovu prigodu i naglasiti kako se upravo na primjeru 'Hrvatske riječi' hrvatska manjinska zajednica još uvijek nalazi u neravnopravnom položaju, jer dobiva dvadeset posto manje sredstava u odnosu na druga glasila manjinskih zajednica koje su po brojnosti manje nego hrvatska. Ipak, treba nastaviti dalje s kvalitetnim radom, a slijedi i 500. broj 'Hrvatske riječi' i želim da ova tiskovina bude u funkciji hrvatske zajednice i dospije u što više hrvatskih domova", pridružio se čestitkama i predsjednik HNV-a dr. Slaven Bačić.

Nekadašnji prvi predsjednik stalnog Upravnog odbora, pokrajinski dužnosnik Mato Groznica, također je pozdravio nazočne na slavljeničkom skupu, ističući važnost integracije i institucije iznad pojedinca.

 

obljetnica hr-3

„'Hrvatska riječ' je objedinila obje ove funkcije, osobito iz kuta srijemskih Hrvata koji su devedesetih godina bili posve desetkovani na ovim prostorima. Djelovanjem 'Hrvatske riječi' i Hrvatskoga nacionalnog vijeća uspješno se nastavlja proces reintegracije manjinske hrvatske zajednice od Zemuna i Šida, pa sve do Subotice i u tom smislu bih naglasio kako je 'Hrvatska riječ', koliko je mogla i s resursima koje je imala na raspolaganju, u potpunosti ispunila svoju misiju. Možemo biti ponosni što imamo naš list koji nije ostao samo na razini hrvatske manjinske zajednice, nego je napravio i dalje korake. Imao sam priliku vidjeti kako se tjednik čita u Boru, Majdanpeku i Kladovu i treba budućim sadržajima nastojati još više osnaživati integracijske procese unutar hrvatske manjinske zajednice, no osnažiti i odnose s drugim manjinskim zajednicama na teritoriju Srbije."

Nakon formalnoga dijela, prigodna je svečanost završena domjenkom za sve uzvanike.

Tekst: Dražen Prćić
Fotografije: Hrvatska riječ

Aktivnosti Zavoda

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2022
    Najave i kalendar
  • Mira Temunović – 50 godina s tamburom
  • Godišnji koncert folklornog odjela HKPD Matija Gubec
  • 86. Godišnjica osnutka HKUD Vladimir Nazor iz Sombora
  • Koncert Lucije Vukov i Kristine Stankov
  • Koncert velikog tamburaškog orkestra HKPD Matija Gubec u Rumi
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima