Predstavljena knjiga Fragmenti : Izbor intervjua 2003. – 2022.

Objavljeno: 17.02.2023. Pregleda: 62

NIU Hrvatska riječ organizirala je predstavljanje knjige Fragmenti – Izbor intervjua 2003. – 2022. u nakladi ove ustanove, koje je održano 9. veljače u Novoj čitaonici Gradske knjižnice u Subotici. Knjiga je nastala u povodu obilježavanja 20 godina od izlaska prvog broja tjednika Hrvatska riječ (31. siječnja 2003. godine) i u njoj se nalaze izabrani intervjui među više od tisuću objavljenih u Hrvatskoj riječi.

Intervjui su odabrani tako da se mogu čitati i kao kronika proteklih 20 godina iz kuta političkog života u Srbiji, iz kuta odnosa Srbije i Hrvatske, odnosa Hrvatske prema svojoj manjini u Srbiji, iz kuta gospodarske suradnje, iz kuta društvenih i političkih promjena. Urednica ovog izdanja je novinarka i urednica političke rubrike u tjedniku Hrvatska riječ Jasminka Dulić, a predgovor je napisao novinar i nekadašnji urednik beogradskog lista Danas, direktor istraživačko-izdavačkog centra Demostat Zoran Panović.

Razvojni put

Ravnatelj NIU Hrvatska riječ Ladislav Suknović naveo je kako je ova ustanova prošle godine proslavila 20 godina od osnutka, a ove godine proslavlja 20. rođendan od izlaska prvog broja tjednika Hrvatska riječ, te da se s vremenskom distancom od 20 godina može sigurnije sagledati značaj Hrvatske riječi, ne samo u prostoru ovdašnje hrvatske zajednice već i unutar ovdašnjeg društva.

„Možemo pratiti razvoj Ustanove, a na tragu prijašnjih iskustava jasnije planirati medijsku sliku zajednice, razvoj medija te važnost informacija u novim kontekstima digitalnog doba. Tjednik Hrvatska riječ kroz svoj razvojni put nesumnjivo je zauzela ulogu kroničara velikog broja događanja, manifestacija, političkih previranja i zbivanja u našoj zajednici kao prioritetno važnih tema. No, usporedo s tim i kao neizostavni i sastavni dio društva u kome zajednica obitava, tjednik je bilježio zbivanja u Vojvodini, Srbiji, ali i regiji. Hrvatska riječ postala je glavni informator aktualnosti iz svih područja života naše zajednice, posebice političkih, kulturnih, gospodarskih, prateći ne samo glavne i visoko važne aktere ovih događanja već i informacije važne za svakodnevni život svakog člana naše zajednice, ali i informacije od važnosti za sve obične građane.”

Ladislav Suknović je naglasio kako je Hrvatska riječ bogata riznica arhivske građe brojnih manifestacija, programa, projekata i važnih prigoda iz naše zajednice. „Brojni istraživači često posegnu za sačuvanim prilozima, fotografijama i pričama iz bogate arhive, no još važnije jest da se u našem tjedniku donose i aktualiziraju prilozi i značajke iz povijesti. Hrvatska riječ postala je čuvarom sjećanja na brojne članove naše zajednice, istaknute osobe, brojne događaje iz prošlosti, ali i vjerni čuvar standardnog hrvatskog jezika i naših dijelakata, ne samo kroz tjednik već i kroz bogatu nakladničku djelatnost spisatelja naše zajednice. Hrvatska riječ se profilirala i kao najvažniji promoter sveukupne hrvatske kulturne materijalne i nematerijalne i jezične baštine u Vojvodini i Srbiji, afirmirajući nove projekte, mlade talente, nove vizije i kreativne pristupe”, rekao je Suknović i istaknuo kako je Hrvatska riječ postal moderan i aktualan informativni tjednik, i to ne samo tiskano izdanje u sadržinskom smislu već i u pogledu tehničke opremljenosti i vizualnog identiteta, kao i kroz brojne suvremene digitalne platforme u nastojanju da ustanova prati korak s novim trendovima i aktualnostima, ali i u želji da se približi čitateljskoj publici svih generacija, opredjeljenja, nacija, vjeroispovijesti. Postala je Hrvatska riječ uzoriti i respektabilan izvor informacija na koji se sve češće pozivaju renomirani mediji u Srbiji i regiji”, rekao je on.

Kronika proteklih 20 godina

Glavna i odgovorna urednica tjednika Hrvatska riječ Zlata Vasiljević rekla je kako su prošla i početak ove, dvije godine u kojima je NIU Hrvatska riječ obilježila značajne datume za ovu ustanovu.

„Osmog svibnja 2022. bilo je 20 godina od osnutka NIU Hrvatska riječ, 17. lipnja 2022. tiskali smo 1000. broj našeg i vašeg tjednika, a 31. siječnja ove godine bilo je 20 godina od tiskanja prvog broja Hrvatske riječi. Prilikom proslave svih naših obljetnica trudili smo se ostaviti nešto trajno. Tako smo za 15 godina Hrvatske riječi pripremili izložbu naslovnica tjednika, a za 20 godina izložbu fotografija iz naše bogate foto arhive. Htjeli smo i sada, kada slavimo 20 godina rada redakcije, nešto trajno ostaviti. A to je ovoga puta knjiga Fragmenti – Izbor intervjua 2003. – 2022. godine.”

Zlata Vasiljević je naglasila kako je od prvog broja tjednika intervju redovita rubrika i da je više od tisuću ljudi govorilo za Hrvatsku riječ. „ Intervju je jedna od najzahtjevnijih novinarskih kategorija. Za dobar intervju važno je odabrati sugovornika, procijeniti u danom trenutku koliko intervju može imati značaja, dati odgovore na aktualna pitanja. Pripremiti se dobro za intervju, jer novinar mora biti ravnopravan sa svojim sugovornikom. Izborom intervjua u ovoj knjizi željeli smo pokazati kako je u proteklih 20 godina Hrvatska riječ bila tjednik koji nije ostao samo zatvoren unutar svoje zajednice. Jeste nama najznačajnije da prostor u novinama dobije sve ono što se tiče same naše zajednice, da ispratimo svako postignuće naše krovne institucije HNV-a, postignuća u obrazovanju, političkom djelovanju, manifestacije, programe naših udruga, život naših ljudi, ali isto tako prostor naših novina je otvoren i za šire teme koje se također dotiču naših ljudi. I upravo to smo željeli pokazati ovom knjigom. Za Hrvatsku riječ govorili su ljudi iz političkog, društvenog, javnog, sportskog života Srbije i Hrvatske.”

Bitan dokument vremena

Urednica ovog izdanja Jasminka Dulić o nastanku knjige kazala je sljedeće: „Bilo je teško od preko tisuću intervjua izabrati pedesetak. To je bio najteži zadatak, a plus to što nije bilo prostora u knjizi za cjelovite intervjue, te ih je trebalo i skraćivati i zato se knjiga zove Fragmenti. Ova knjiga sadrži fragmente iz 50 intervjua. Kriterij u izboru je bio da pokažemo da mi u svome radu nismo ograničeni samo na našu hrvatsku zajednicu, kako nas često optužuju da se getoiziramo, nego da izlazimo iz tog okvira i na taj način što intervjuiramo ljude koji nisu pripadnici hrvatske zajednice da vidimo kako oni vide nas. Zato u knjizi nisu uključeni neki intervjui s ljudima iz naše zajednice, a bit će prilike da se i to napravi. Mislim da mi kao ustanova trebamo imati što više publikacija u svojoj nakladi koje su novinarskog publicističkog karaktera. Iako postoji online arhiva tekstova objavljivanih u tjedniku, mislim da bi se, osim intervjua, moglo u publikacijama svo to bogatstvo na određeni način objediniti i objaviti kao publikacije u tiskanom izdanju, od reportaža pa do feljtona.”

U predgovoru ove knjige Zoran Panović, među ostalim, piše da se intervjui ne mogu getoizirati na takozvana manjinska pitanja već oni tematski zalaze široko u složenost srpsko-hrvatskih odnosa, historijskih bremenitosti i europskih nada. „Intervjui su profesionalno vođeni, prilično su atraktivni za čitanje, pa je ova relevantna kolekcija, pored toga što je bitan dokument vremena, i dobar udžbenik za studente novinarstva kada se upoznaju s formom intervjua. Uostalom, akter knjige, zagrebački novinar Aleksandar Stanković kaže – intervju je najjača forma novinarstva. Fragmenti pred vama to potvrđuju.”

Izvor: Hrvatska riječ (Z. S.)



Najave i kalendar

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Preprekovo proljeće 2024.
  • Predstavljanje ZKVH-a u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu
  • Uskrsni koncert u Maloj crkvi
  • Zavod u Noći muzeja otvara izložbu posvećenu Hrvatskom narodnom kazalištu u Subotici
  • XIII. Seminar bunjevačkog stvaralaštva u Tavankutu
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima