U subotu 23. svibnja 2026. Veliki tamburaški orkestar HKPD Matija Gubec sa solistima nastupio je u crkvi Sv. Ivana Kapistrana u Iloku. Nakon prethodnog gostovanja Društva Matija Gubec u Iloku, upriličenog povodom obilježavanja 20-ih Dana Matice Hrvatske u Vukovarsko-srijemskoj županiji, kao i uoči proslave 500 godina grada Iloka, domaćini iz samostana Svetog Ivana Kapistrana izrazili su želju da se susret ponovi, što se i dogodilo čim se za to ukazala prilika. Goste iz Rume dočekao je fra Grgur Blažević, gvardijan i župnik, koji je poziv za gostovanje i uputio. Nakon tonske probe, ljubazni domaćin je gostima ispričao kratku povijest samostana i njegovog sveca zaštitnika, i proveo ih kroz samostanske prostorije, muzej, vidikovce i okolicu.
„Ilok najveći procvat doživljava za vrijeme Nikole Iločkog, koji je umro je 1477. i pokopan je u iločkoj franjevačkoj crkvi. Za upoznavanje prilika toga vremena važni su i popisi čudesa koja su se dogodila na grobu Sv. Ivana Kapistrana, koji su sačuvani u kodeksima. Relikvije ovog sveca, dio odjeće i pojas, čuvaju se u crkvi“, rekao je fra Grgur.
Turci su zauzeli grad 1526., a o turskoj vladavini svjedoče spomenici Turbe – grob uglednog Turčina i Hamam – turska kupelj sa sačuvanim arabeskama, koje su gosti također imali priliku vidjeti, kao i čuvene iločke podrume. Papa Inocent XI Odescalchi dao je caru Leopoldu pomoć u borbi protiv Turaka, a car za uzvrat poklanja 1697. Liviju Odescalchi dvorac i posjede u Srijemu.
Kršćanstvo se u Srijemu javlja u vrijeme Rimljana. U ovim su krajevima održavani i crkveni sabori od 351. do 359. godine, a iz prvih kršćanskih vremena spominje se oko 200 mučenika i svetaca. Godine 1972. pod osnovnom školom u iločkoj tvrđavi otkriveni su temelji gotičke apside jedne od srednjovjekovnih crkava.
„Franjevci su u Iloku od 1343. godine. Godine 1349. vojvoda Ugrin gradi u gotičkom stilu današnju crkvu koja je bila posvećena Majci Božjoj na nebo uzetoj. Vjerojatno je tada izgrađeno i zapadno krilo samostana. Nikola Iločki 1454. obnavlja crkvu i samostan dogradivši na sjevernoj strani kapelu. Poslije smrti Sv. Ivana Kapistrana, crkva postaje pretijesna pa je Nikola Iločki 1468. produžuje prema istoku te dobiva današnju dužinu“, priča fra Grgur. „Franjevci i narod bježe pred Turcima u šumu Pakledin. Turci su od franjevačke crkve načinili štalu, a druge su crkve zapustili. Tada se zameo i svaki trag tijelu Sv. Ivana Kapistrana.“ Burna historija nije štedjela samostan, ali se uz 500. godišnjicu smrti Sv. Ivana Kapistrana (1956.) obnavlja, da bi se u novijoj povijesti mnogo radilo na očuvanju ovog spomenika kulture.
O zaštitniku crkve, koji to postaje 1700. godine, Ivanu Kapistranu, fra Grgur priča: „Rodio se u gradiću Capestrano (Italija) godine 1386. Ušao je u Franjevački red i po svoj Europi provodio apostolski život. Zaštitnik je grada Iloka. Upravo apostolski žar i papinsko poslanje doveli su ga u naše krajeve gdje je kao vojni dušobrižnik sudjelovao u odlučnoj bici kod Beograda, 22. srpnja 1456. godine, kada je bar za neko vrijeme zaustavljeno nadiranje turske sile. A naš je Ilok mjesto njegove svete smrti, 23. listopada 1456., gdje su se na njegovu grobu i po njegovu zagovoru događala mnoga čudesa.“
Koncert sa početkom u 19 h, nakon molitve krunice i sv. Mise, dočekala je crkva puna vjernika koji su sa neskrivenim simpatijama poslušali svih 18 kompozicija, nagradivši ih dugim aplauzima, osobito posljednju, koja je bila izneneđenje i dar za Iločane – pjesmu „Iločka je zemlja sveta“. Repertoar orkestra, uz već poznate melodije i dve kompozicije njegovih dirigenata – Josipa Jurce i Predraga Pavlovića, bio je obogaćen i kompozicijama klasične glazbe i pjesmama koje nisu izvorno predviđene za tamburaško izvođenje, te je još jednom podsjetio nazočne da za tamburu granica nema.
Agape je bio redoviti nastavak večeri, kada je nastavljeno druženje, sa koga su gosti ponijeli, uz darove – knjige u izdanju samostana, i vrijedne uspomene i prijateljstva.
Izvor: Hrvatska riječ (M. M.)
