Predsjednica Udruge građana Urbani Šokci iz Sombora Marija Šeremešić priprema rječnik starih šokačkih riječi iz Monoštora. Do konca kolovoza 2015. godine prikupljeno je oko 2.400 riječi, od kojih barem polovica više nije u uporabi.

„Sada smo na samom kraju, ali posao nije bio nimalo lak. Trebalo se vratiti u djetinjstvo i mladost provedenu u obitelji s roditeljima i bakom, jer prvo sam prikupila riječi kojih sam se ja prisjećala. Zatim mi je pomogao suprug Martin i suradnici kao što je Ivan Prišing. Prikupila sam tako jedan fond riječi, a starije žene u selu pomogle su mi oko tumačenja tih riječi. Kao i kada pripremam običaje, tako sam i sada obišla sva četiri kvarta u selu, ispitivala, razgovarala, slušala“, kaže Šeremešić.

Šokačka ikavica je do prije pedesetak godina bila jedini govor u selu, jer vanjski utjecaji nisu bili toliki da utječu na govor. „Danas se šokački govor polako gubi i zato mi je želja na ovakav način sačuvati ga od zaborava“, kaže Šeremešić.

Potporu je dobila od Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a na preporuku Zavoda stručna suradnica na izradi rječnika je prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić, redovita profesorica Filozofskog fakulteta u Osijeku, Odsjek za hrvatski jezik i književnost, koja se prihvatila rada na akcentiranju riječi u rječniku.

„Što se tiče samih riječi nema velikih razlika među šokačkim govorom, jer to je jedan jedinstveni prostor govora slavonskog dijalekta koji narod zove šokački govor, ali je u svakom slučaju jako vrijedno to zapisati, jer naši govori, a i svi govori na svijetu, nestaju pod utjecajem standardnog jezika. Posebno se to odnosi na govore koji su izvan državnih granica, a pripadaju, recimo, ovom hrvatskom korpusu. Tu je dodatno i jak utjecaj srpskog književnog jezika i proces asimilacije. Zbog toga je spasiti to blago velika vrijednost za dijalektologiju, tako da sam odmah poduprla ideju pripreme jednog ovakvog rječnika“, kazala je prof. Kolenić.

Ona je posjetila Monoštor kako bi u razgovoru sa starijim mještanima čula na koji način oni govore. „Nestankom tih ljudi nestat će i riječi. Obično se kaže da je jezik stariji od života čovjeka, ali u ovom slučaju mjesnih govora govor je star koliko i život jednog čovjeka. Ako više nema ljudi koji će tako govoriti izgubit će se taj prepoznatljivi monoštorski govor“, kaže prof. Kolenić.

Želja autorice rječnika je da njegovo tiskanje bude završeno do Dana hrvatske kulture koji se u Somboru održavaju za dva mjeseca.

Izvor: Hrvatska riječ (Z. V.)