Podunavski čuvari ikavice

Objavljeno: 16.02.2015. Pregleda: 141

Cuvari ikavice-1Ikavski govor, ili ikavica, jedno je od neknjiževnih narječja hrvatskog jezika po izgovoru jata kao glasa i. U raznim inačicama najčešći je tip materinskog govora kod zapadnog novoštokavskog, te slavonskog šćakavskog dijalekta, koje u velikoj većini govore Hrvati. Šokački Hrvati govore ikavicom stare akcentuacije, nastalom prije XIV. stoljeća, a bunjevački Hrvati u svojem govoru rabe ikavicu novije akcentuacije, nastalu u kasnijem razdoblju.

Kao jasan jezični trag najvećeg prostranstva srednjovjekovnoga hrvatskoga kraljevstva, raznoliki ikavski govori mozaički su rašireni od Trsta do Subotice. Sve do današnjih dana i to najčešće u vrlo čistom obliku, ikavski govori očuvani su i među hrvatskim iseljenicima u prekomorskim zemljama. Na prostorima bačkog Podunavlja ikavica je u posljednjoj četvrtini prošloga stoljeća bila u velikoj opasnosti od nestanka. Bilo je aktualno više načina tihe asimilacije, od potpune zabrane uporabe u školama, do perfidnog stvaranja klime izrugivanja onima koji su ju javno rabili. Povećanje broja uposlenih u velikim tvornicama dovelo je i do pojačanih migracija iz sela u gradove, a samim tim i do velikih izmjena u govoru migranata. No, u nekoliko sela poput Sonte, Monoštora, dosta dugo i Berega, ikavica se ipak očuvala, zahvaljujući upornosti onih koji su ju rabili u svakodnevnoj komunikaciji unutar svojih obitelji. Osnivanjem kulturno prosvjetnih udruga hrvatske nacionalne zajednice u podunavskim selima početkom XXI. stoljeća rad na očuvanju ikavice institucionalizira se putem utemeljenja pojedinih manifestacija. U ovaj segment uključuju se i mladi i djeca, a sve aktivnosti se zapisuju i snimaju, tako da će trag o ikavici ostati zauvijek sačuvan.

Divanim sokacki2014-1Divanim šokački

Veliki dio monoštorskih Šokaca svoju šokačku ikavicu i danas čuva u svakodnevnom govoru, kako u svojim obiteljima, tako i u međusobnoj komunikaciji. Mladi momci i cure koji vole i čuvaju svoju ikavicu stasaju i u tom duhu odgajaju još mlađe. Upravo ovakav odnos prema materinskoj riči najbolji je jamac da će njihov prepoznatljivi govor živjeti i dalje. Na očuvanju starinskog lokalnog govora aktivno radi i članstvo Kulturno umjetničkog društva Hrvata „Bodrog“. U tu svrhu utemeljili su manifestaciju Divanim šokački. „Idejni tvorac naše manifestacije bio je današnji predsjednik 'Bodroga' Željko Šeremešić još prije desetak godina. Zamisao je bila da jednu večer i simbolički posvetimo našoj ikavici, da se ona i institucionalno čuje u Monoštoru. Sve je počelo od čitanja pjesama pjesnika iz sela, izvedbom skečeva pisanih ikavicom, starim zaboravljenim jelima i slično, nastojali smo okupiti sve kojima je ikavica u srcu, peru i na usnama, kako bismo i mlađe generacije naučili divanit“, kaže Anita Đipanov.

Poput ostalih manifestacija i ova je doživljavala promjene. U posljednje dvije godine ove večeri su tematske. Prva je bila posvećena Dunavu, kao glavnoj odrednici života Monoštoraca, s posebnim osvrtom na minula vremena. Prošlogodišnja je posvećena berbi grožđa i pudarenju. Organizacijom ove manifestacije „Bodrog“ daje nemjerljiv doprinos očuvanju identiteta šokačkih Hrvata u Monoštoru.

„Mislim da je naša udruga ovom manifestacijom ispunila svrhu svojega postojanja, a to je očuvanje našega identiteta. Pozvali smo i goste, Šokce s obiju strana Dunava, kako bismo čuli i drugačiju ikavicu od monoštorske. Naše postojanje i naš identitet nije upitan dokle god svakodnevno rabimo naš šokački govor, ne čekajući samo prigode poput manifestacije Divanim šokački“, kaže predsjednik „Bodroga“ Željko Šeremešić.

Sokci bastina2014-5Za lipu rič

Očuvanju šokačke ikavice u Sonti znatno doprinosi KPZH „Šokadija“ kroz redoviti rad svih svojih sekcija, poglavito dramske, literarne i recitatorske. Njihova kultna manifestacija, Šokačko veče, utemeljena 2001. godine, održava se u studenome, posljednje subote prije blagdana svete Kate. Pored izvornog narodnog stvaralaštva domaćina i gostujućih udruga, te pojedinaca iz Vojvodine i Hrvatske, u sklopu manifestacije „Šokadija“ organizira književni natječaj Za lipu rič. Uz pokroviteljstvo Hrvatske riječi i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata dodjeljuju se nagrade za pet najboljih neobjavljenih pjesama pisanih šokačkom ikavicom.

„Svima je danas jasno da nestankom autentičnog govora nestaje i nacionalni identitet određene grupacije. Iako našu sonćansku ikavicu čuvamo kroz rad svih sekcija, ovaj natječaj smo pokrenuli kako bismo kroz poetski izričaj pokazali sve bogatstvo, sve sličnosti i sve razlike našega šokačkoga govora od sela do sela. Osobito me raduje što su kroz ove godine sudionici bili, osim pučkih pjesnika u pokušaju i oni koji su već afirmirani i koji su bogato zastupljeni u mnogim zajedničkim, pa i samostalnim zbirkama poezije“, kaže predsjednik „Šokadije“ Zvonko Tadijan.

Vecer ikavice2014-8Večer ikavice

Prije raspada SFRJ u Stanišiću je živjelo više od 1.000 Hrvata, koloniziranih poslije II. svjetskog rata. Osim dalmatinskih Hrvata, u Stanišiću su od prije živjeli i bunjevački Hrvati podrijetlom iz Mađarske. Poput mnogih sela s ovih prostora, zbog djelovanja velikosrpskih ekstremista početkom ratnih devedesetih i Stanišić je pretrpio etničko čišćenje. Po dostupnim podacima u razdoblju od 1991. do 1995. iz Stanišića je protjerano blizu 700 Hrvata.

Osnivanjem Hrvatskog kulturnog društva „Vladimir Nazor“ početkom 2009. godine započinje nacionalno buđenje i kulturni preporod preostalih tristotinjak Hrvata. Uz spoznaju da je govor jedan od najvažnijih elemenata očuvanja nacionalnoga identiteta, ova udruga svake godine organizira književno-pjevačku manifestaciju Večer ikavice: Ikavica – govor hercegovačkih, bosanskih, dalmatinskih, ličkih, šokačkih i bunjevačkih Hrvata.

„U Srbiji ima nekoliko subetničkih skupina Hrvata, a dobar dio njih govori ikavicom. Bunjevci i Šokci su taj govor relativno dobro sačuvali u rudimentarnom obliku do današnjih dana. U Srijemu, koji je do prije stotinjak godina bio ikavski, ovaj govor je zaboravljen. Smatrali smo potrebnim podsjetiti na činjenicu da je ikavica najrašireniji govor Hrvata, kako bismo kod ljudi probudili svijest o njezinu značaju za nacionalni identitet i potrebi očuvanja tog narodnog blaga. Jedan od načina je održavanje književnih večeri i mnogi to danas rade. Kako u Vojvodini nije bilo manifestacije na kojoj su zastupljeni svi ikavski govori, smatrali smo da ikavicu treba prezentirati upravo na taj način i da drugi trebaju čuti za to bogatstvo. Mislim da su rezultati realizacije ove ideje vidljivi, jer se u našu manifestaciju uključio veliki broj udruga. Ponosni smo na činjenicu da je na prošlogodišnjoj Večeri ikavice kako u svojstvu sudionika, tako i na razini predstavnika, više od trećine hrvatskih udruga bilo na jednom mjestu, što je najbolji pokazatelj dobre suradnje hrvatskih udruga“, kaže predsjednik HKD „Vladimir Nazor“ Ivan Karan.

Cuvari ikavice-2Čuvari ikavice
Načinu očuvanja tradicije, točnije očuvanja govora, mogu poslužiti i društvene mreže. Dokaz je grupa Čuvari ikavice, oformljena na društvenoj mreži Facebook. Njezin idejni tvorac i koordinator rada je Ivan Andrašić iz Sonte. Početkom treće godine postojanja grupa broji više od 970 članova. Pristupaju joj štovatelji ikavice iz Srbije, Hrvatske, BiH, Slovenije, Makedonije, Crne Gore, ali i iz cijele Europe, te iz prekomorskih zemalja – USA, Kanade, Australije i Novog Zelanda. „Želio sam da vidimo i osjetimo sve sličnosti i razlike hercegovačke, bosanske, ličke, dalmatinske, šokačke i bunjevačke ikavice. Očekivao sam da će nas u grupi biti dvadesetak i da će to biti nešto poput našeg debatnog kluba, ali već za nekoliko dana imali smo stotinjak članova, a uskoro očekujem i tisućitog člana. Mnogi naši iseljenici kažu da im je nezamisliva jutarnja kava bez pogleda na novosti u grupi“, kaže osnivač Čuvara ikavice Ivan Andrašić.

Izvor: Hrvatska riječ (K. P.)

Jezik

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Predstava Triput Bog pomaže
  • Najava: Svečana akademija povodom 15 godina rada ZKVH-a
  • XIII. Seminar bunjevačkog stvaralaštva u Tavankutu
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima