Nova knjiga - Hrvati u Banatu: Doseljavanje, tradicijska baština, identitet

Objavljeno: 12.12.2022. Pregleda: 225

U sunakladi Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF-pressa i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata krajem listopada 2022. godine iz tiska je izašla monografija Hrvati u Banatu: Doseljavanje, tradicijska baština, identitet. Četvrta je ovo knjiga u nizu nastala kao plod terenskog etnološkog istraživanja među Hrvatima u Vojvodini, u kojoj je na 438 stranica objavljeno četrnaest radova petnaestero autora.

Nakon što je u prvim trima monografijama, koje su tematizirale bunjevačke, šokačke i srijemske Hrvate u Vojvodini, glavna urednica bila voditeljica studentskih terenskih istraživanja prof. dr. sc. Milana Černelić, po njezinu odlasku u mirovinu ulogu glavne urednice u ovoj je monografiji preuzela izv. prof. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta. Recenzentice su prof. dr. sc. Milana Černelić, u miru i prof. dr. sc. Jadranka Grbić, u miru. Tiskanje ove knjige novčano su pomogli Ministarstvo znanost i obrazovanja Republike Hrvatske i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice.

Glavna urednica Rajković Iveta u uvodnoj riječi napominje: „Kako do sada nije bilo sustavnih istraživanja Hrvata u Banatu, osim etnoloških i kulturnoantropoloških priloga u ovoj monografiji, cilj je bio objediniti sva istraživanja kako bi se dobila sveobuhvatna slika o porijeklu, doseljavanju, povijesti i kulturi pripadnika ove manjinske zajednice. Iz tog razloga prvi dio monografije čine povijesni radovi.“

Prvi prilog pod naslovom 'Naši Šokci': podrijetlo, migracije i društveni razvoj Hrvata u Banatu napisao je povjesničar doc. dr. sc. Mario Bara. Ovaj rad ključan je za razumijevanje zašto se i kada hrvatsko stanovništvo doselilo u „Banat – jugoistočni prostor nekadašnjeg ugarskog Podunavlja“.

U drugom radu Maria Prešućeni karaševski Hrvati: Karaševci u vojvođanskom dijelu Banata saznajemo i manje poznate podatke široj javnosti da je dio Karaševaca zbog ekonomskih razloga početkom 19. stoljeća iz rumunjskih sela remigrirao u druga naselja Banata i da ih se dio naselio u današnju Republiku Srbiju, odnosno zapadni Banat u Vojvodini.

Na rad Maria Bare o svim migracijskim tokovima hrvatskog stanovništva u Banat nadovezuje se rad prof. dr. sc. Vladimira Čavraka Predijalci Topuske opatije u Banatu u kojem je fokus na pregledu povijesti Hrvata kajkavaca koji su krajem 18. stoljeća preselili iz Topuske opatije u Banat.

Etnolog Dalibor Mergel, rodom iz Pančeva, diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu, u ovoj monografiji potpisuje tri poglavljaU radu Starčevo: stanovništvo i povijest katoličke zajednice prikazuje kulturnu i društvenu povijest Hrvata u Starčevu vezanu uz nastanak i djelovanje ove župe koja ne samo da okuplja vjernike već ima veliku ulogu u koheziji hrvatske zajednice te još jednom pokazuje da su kod dijasporskih i/ili iseljeničkih zajednica etnički i religijski identitet često objedinjeni. Poglavlje Etnički identitet Hrvata u Starčevu, istog autora, temelji se na kvalitativnom etnološkom i kulturnoantropološkom istraživanju. U ovom radu daju se odgovori na pitanja kako članovi hrvatske etničke zajednice danas sebe definiraju, kako se vide u multietničkoj, multikulturnoj i multikonfesionalnoj sredini, u kakvom su odnosu s ostalim zajednicama, na koji se način razgraničavaju od drugih i sl. Dalibor Mergel potpisuje i sljedeće poglavlje pod naslovom O imenima i prezimenima Hrvata u Starčevu. Onomastička građa za ovaj prilog pronađena je u crkvenim arhivima, odnosno različitim maticama, popisima kućanstava/obitelji i popisima župljana.

Najveći dio istraživanja za ovu monografiju proveli su studenti preddiplomskog studija etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, tijekom 2019. i 2020. godine u okviru dvaju izbornih kolegija. Uz mentorsku pomoć osam studenata oblikovalo je četiri koautorska rada koji su objavljeni u časopisu Godišnjak za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, sv. 11 (2019.), a dvoje studenata svoj zajednički rad objavilo je u sv. 12 (2020.). Ti radovi, uz ponovnu minimalnu doradu i proširenje, prilozi su u ovoj monografiji.

Studentice Doris Dautović i Lara Pokos napisale su rad Tradicijska prehrana u Opovu i Starčevu. Cilj istraživanja je bio ne samo istražiti tradicijsku i suvremenu prehranu, već kroz svakodnevnu i blagdansku prehranu istražiti etnički i kulturni identitet Hrvata u Banatu.

Dinko Kovačić i Nikola Puljić u radu Božićni običaji u Starčevu i Opovu prikazuju razdoblje od početka adventa, preko Badnjaka i Božića pa do Sveta tri kralja. Prikaz transformacije istraživanih običaja obuhvaća razdoblje djetinjstva kazivača, od tridesetih godina 20. stoljeća do današnjih dana.

Valentina Jagetić i Adrijana Puškarić u radu pod naslovom Vjerovanja i primjena etnomedicine u Starčevu i Opovu prikazuju rezultate svog terenskog istraživanja o vjerovanjima u nadnaravna bića (vještice, vile, vampire, vukodlake itd.). I dok o većini vjerovanja danas postoji samo sjećanje, pojedine prakse, poput uroka (bacanje i zaštita od uroka), postoje i danas.

Viktorija Ćurlin i Šima Jelić autorice su rada Porodni običaji kod banatskih Hrvata u Starčevu i Opovu. U njemu možete čitati o stavovima i vjerovanjima vezanim uz prakse (ne)planiranja obitelji, trudnoći, običajima vezanim uz babinje i novorođenče te krštenju.

Studenti Branimir Bilafer i Dominik Horvat istraživali su i napisali rad o posmrtnim običajima Hrvata u Starčevu i Opovu.

Iako će iskusni etnolozi u radovima primijetiti nedostatke, na koje smo i sami ukazivali u bilješkama ispod crte (footnotama, primjerice nejasno je na koje se razdoblje podatak odnosi, nije pitano i sl.), važno je naglasiti da su ovo prvi studentski radovi. Objavljivanje rezultata studentskih istraživačkih radova pokazuje da je studentski angažman uvelike premašio okvire njihovih obveznih nastavnih aktivnosti. Studenti su savjesno, uz brojne druge obveze, prošli kroz čitav istraživački proces od pripreme za terenski rad, provođenja samog terenskog istraživanja izvan granica Republike Hrvatske (što je iznimno rijetko), do pripreme radova za objavu. Iz tog razloga, studenti koji su objavili radove u časopisu Godišnjak za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata 2019. godine, predloženi su za godišnju studentsku nagradu Filozofskog fakulteta Franjo Marković te 2020. godine za godišnju studentsku nagradu Milovan Gavazzi koju dodjeljuje Hrvatsko etnološko društvo. Obje nagrade su i dobili!

Glavna urednica u svojoj vrlo detaljnoj uvodnoj riječi pojašnjava kako se tema uskrsnih i svadbenih običaja prihvatila Katica Naglić iz Surčina, aktivna u društvenom i kulturnom životu Hrvata u Vojvodini. U maniri naputaka osnivača hrvatske etnologije Antuna Radića s kraja 19. stoljeća, da školovani pripadnici lokalne zajednice trebaju zapisivati tradicijsku kulturu i običaje svoga kraja, pod mentorstvom profesorice Milane Černelić, Katica Naglić se kao visokoobrazovana osoba rado prihvatila prikupljanja etnografske građe o ovim dvjema neistraženim temama. U radu Svadbeni običaji u Opovu i Starčevu piše o svadbenim običajima Hrvata u Banatu od početka 20. stoljeća do danas. Autorica si je dala u zadatak opisati običaje koji su gotovo iščezli te ukazati na razloge njihove transformacije. Autorica Katica Naglić je u radu Uskrsni običaji u Starčevu i Opovu fokus terenskog istraživanja stavila na važne običaje tijekom korizme, počevši od Čiste srijede, preko Cvjetnice i Velikog tjedna, završavajući na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak. Istraživanje obuhvaća razdoblje od početka 20. stoljeća do danas.

Završno poglavlje nudi uvid u bibliografiju o Hrvatima u Banatu koju je sastavila Katarina Čeliković. Ona je, naglasivši kako su Hrvati u Banatu najmanja regionalna skupina Hrvata u Srbiji, upozorila da im nedostaje institucionalne organiziranosti u području kulture i obrazovanja.

Na kraju monografije nalaze se sažeci priloga na engleskom jeziku, popis kazivača prema mjestu stanovanja (koje je često identično mjestu rođenja) te podacima o autorima priloga.

Objavljivanje rezultata ovih istraživanja, koja su ujedno i prva sustavna etnološka i kulturnoantropološka istraživanja Hrvata u Banatu, predstavlja važan doprinos poznavanju tradicijske baštine ove hrvatske zajednice, a time i hrvatske kulture općenito.

Knjiga se po cijeni od 1.500.00 dinara može nabaviti u Zavodu, putem e maila: ured@zkvh.org.rs, telefonom na broj 024/535-533 ili klikom na opciju Naruči na web stranici Zavoda u dijelu Izdavaštvo – Knjige.

Šokački narodni običaji

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2023
    Najave i kalendar
  • Predstavljanje knjige Fragmenti – Izbor intervjua 2003. – 2022.
  • XIV. Gupčev bal
  • Petrovaradinski karneval
  • Dičije prelo u Đurđinu
  • Šokačko prelo u Beregu
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima