U Subotici predstavljen 12. svezak Leksikona podunavskih Hrvata

Objavljeno: 15.09.2014. Pregleda: 1

Predstavljanje LPH SU2014-1Dvanaesti svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, koji obrađuje dio slova K (K-Knj), predstavljen je 5. rujna 2014. godine u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici. U ovome je svesku surađivalo ukupno 53 autora sa 186 članaka, koje su predstavili izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu dr. sc. Petar Vuković, viši znanstveni suradnik podružnice Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu dr. sc. Robert Skenderović, te novinar iz Zagreba Tomislav Vuković i glavni urednik Leksikona dr. sc. Slaven Bačić.

Glavni urednik Leksikona dr. sc. Slaven Bačić ovom je prilikom ukazao kako je ovaj svezak drugi po opsežnosti odmah iza devetoga sveska, te da je, kao i prijašnji, heterogen po sadržaju jer su u njemu obrađeni različiti pojmovi. Ovaj svezak je osobit po tome što ima dvadesetak izvedenica od riječi „katolicizam“ i još desetak s time povezanih pojmova, poput „katedrala“, „Kalačko–bačka nadbiskupija“, „karmelićani“, rekao je glavni urednik Leksikona, Slaven Bačić.

„Kao i uvijek do sada, rad na ovom svesku nije bio samo kompilacijski, nismo prelistavali razne knjige i skupljali, prepisivali podatke, nego smo često morali istraživati na terenu. Jedna od najzahtjevnijih stvari za koje smo najviše vremena utrošili i prikupili podatke koji su sada na jednom mjestu, su podaci o kalvarijama, kapelama i kaštelima u hrvatskim mjestima u Vojvodini, u vojvođanskom i mađarskom dijelu Bačke“.

Novina je i to da se od ovoga sveska objavljuju dopune, odnosno natuknice koje su iz nekog razloga izostavljene iz ranijih svezaka.

Jedan od najvjernijih suradnika Leksikona, koji uglavnom obrađuje povijesne teme, povjesničar iz Zagreba Robert Skenderović, istaknuo je da je ponos spoznati da su pripadnici hrvatske zajednice u Vojvodini gradili važne institucije ovog društva, ali da nije siguran koliko su ljudi svjesni značaja Leksikona za ovdašnju hrvatsku zajednicu.

„U temelju svake zajednice leži kolektivna memorija. Bez te memorije mi nismo zajednica. To što je naša povijest, povijest podunavskih Hrvata još uvijek neistražena, pokazuje da su veze unutar naše zajednice bile doista slabe, a ta slabost je razarala zajednicu i pomagala našem otuđenju od vlastitih korijena. Memorija vlastite prošlosti nam jednostavno dokazuje da nije sve počelo ni s nama ni od nas, nego da smo mi samo jedna generacija koja je, kao i mnoge generacije prije nas, ulagala u ovo društvo“.

„Kolektivna memorija nam kao zajednici daje i određenu povijesnu zrelost, a važna je i za samopoštovanje. Vjerujem da je Leksikon u velikoj mjeri odgovorio svrsi stvaranja kolektivne memorije podunavskih Hrvata“, rekao je Robert Skenderović.

Svi članci koji obrađuju periodičnu publicistiku nude čitatelju obilje podataka o književnoj i kulturnoj baštini bunjevačkih i šokačkih Hrvata. Ne ostavljaju ga, međutim, u iluziji kada je riječ o tome kakva je ta baština, rekao je dr. Petar Vuković, koji se u ovom svesku Leksikona bavio kulturno i književno–povijesnim temama.

„Članci o časopisima periodične publicistike vrlo jasno daju do znanja da je njezina ključna odlika diskontinuiranost – isprekidanost. Bunjevački i šokački književnici stvarali su, naime, često posve neinformirani o svojim prethodnicima, da bi zatim i sami bili zaboravljani od strane onih koji su na kulturnu pozornicu izišli nakon njih. Tomu su pogodovale krajnje nepovoljne i nestabilne političke i društvene prilike, ali i rubni položaj u sklopu vlastite nacionalne kulture, toliko udaljene od njezine jezgre da su mnogi dom za svoje djelovanje nalazili u sklopu drugih, susjednih nacionalnih kultura“.

LeksikonXIINovinar iz Zagreba Tomislav Vuković se u svom izlaganju osvrnuo na pojmove, podatke i osobe vezane za katoličanstvo i Katoličku crkvu objavljene u ovom svesku Leksikona, ustvrdivši kako se ne može uopće govoriti o povijesnoj i kulturnoj baštini podunavskih Hrvata bez katoličke dimenzije. U pojedinim je kulturološkim segmentima taj doprinos čak i nedovoljno prepoznat, ne samo od, uvjetno rečeno, ‘drugih’, nego i od nas samih, ocijenio je on.

S tim u svezi, Vuković je naveo primjer franjevca o. Lovre Bračuljevića, koji je 1770. objavio djelo Uzao serafinske ljubavi“ u kojem je predlagao fonetski pravopis, poprilično prije nekih poznatijih pisaca koje se uzima za tvorce načela piši kao što govoriš“. Ni šira znanstvena javnost u Hrvatskoj danas nema pojma o tome. No, može li danas naše dijete završiti školu u hrvatskom odjelu u subotičkoj školi i ne čuti za tog našeg velikana, ne umanjujući ničiju važnost i vrijednost, za kojega se mirno i argumentirano može reći – pa Bunjevci su u o. Lovri Bračuljeviću imali Vuka stoljeće prije Vuka!, ukazao je Tomislav Vuković.

Ispred Hrvatskog akademskog društva, koje je nakladnik Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, nazočne je na početku večeri pozdravio predsjednik HAD-a Mato Groznica.

Podsjetimo, prvi svezak Leksikona pojavio se u svibnju 2004. godine i do danas je predstavljen 56 puta u 24 mjesta u Vojvodini, Mađarskoj, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Svaki svezak je predstavljen u Subotici. U izradi svih 12 svezaka sudjelovalo je ukupno 145 suradnika, koji su obradili ukupno 1.474 pojma. Dvanaesti svezak Leksikona je predstavljen u organizaciji Hrvatskog akademskog društvo iz Subotice.

Priređeno prema tekstovima Nele Skenderović i D. B. P.
Fotografija: Hrvatska riječ

Najave i kalendar

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2022
    Najave i kalendar
  • Promocija knjige Ivana Tumbasa: Steščalo se
  • Koncert Lucije Vukov i Kristine Stankov
  • 26. Izložba božićnjaka i predstavljanje monografije
  • Koncert klape Barun
  • Koncert velikog tamburaškog orkestra HKPD Matija Gubec u Rumi
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima