U mnogim obiteljima postoji pravilo kojim danom se kuha koje jelo. Tako je subota u obitelji Ružice Čačić iz Surčina rezervirana za šufnudle. Tijesto je ovo nalik knedlama, samo drukčijeg oblika dok su sastojci isti – brašno, jaja i krumpir, a mogu se kombinirati s različitim umacima i jelima. Slane ili slatke, nije važno, kaže Ružica, važno je da se šufnudle kuhaju bar jedanput tjedno. Ovoga puta kuhala ih je u slanoj i slatkoj verziji. Prvi prilog uz šufnudle bio je umak od rajčica, a drugi propržene krušne mrvice sa šećerom i cimetom.
S obzirom na to da oko ovoga naiz-gled jednostavnog jela ima puno posla, Ružičina pomoćnica u kuhinji bila je Mara Aksentijević.
Šufnudle je Ružica naučila pripremati od svoje mame, koja je, kako kaže, znala kuhati puno jela od tijesta – šufnudle, rezance s makom/orasima, valjuške....
Sastojci:
- 1 kg krumpira
- 3-4 jajeta
- 700 g brašna + brašno za posipanje
- prstohvat soli
- 1 žlica masti
Sastojci za umak od rajčice:
- žlica masti
- žlica-dvije brašna
- šećer
- voda
- sok od rajčice
Sastojci za krušne mrvice:
- žlica masti
- krušne mrvice
- šećer
- cimet
Priprema:
Očistiti i obariti krumpir. Potom ga izgnječiti, tj. napraviti pire i dodati jaja, brašno i sol. Umijesiti tijesto mekano, ali da se ne lijepi za prste. Oblikovati dugačku jufku te od nje sjeći komade tijesta od kojih oblikovati šufnudle. Uobičajena debljina im je kao prst, a dužina oko pet cm. Prigodom pravljenja šufnudli radnu površinu i ruke stalno posipati brašnom, kako se tijesto ne bi lijepilo.
Kada se potroši sva smjesa, tijesto spuštati u kipuću vodu. Šufnudle se kuhaju nekoliko minuta, odnosno dok se ne dignu na površinu lonca. Obratiti pažnju da se ne zalijepe na dnu lonca.
U skuhane šufnudle staviti žlicu masti te izmiješati.
Šufnudle se mogu odmah izmiješati s pripremljenim umakom, a mogu se poslužiti i same pa ih svatko prema svojem ukusu kombinira s drugom hranom.
Za umak od rajčice potrebno je ugrijati mast te propržiti brašno. U to dodati vodu i sok od rajčice te šećer po ukusu. Važno je da umak ne bude rijedak.
Za slatke šufnudle propržiti krušne mrvice na masti te kada se skloni s vatre umiješati šećer i cimet.
Izvor: Hrvatska riječ
Kulturni centar bačkih Hrvata u Baji ugostio je 12. travnja 2024. godine članove Hrvatske glazbene udruge Festival bunjevački pisama koji su ovu suradnju započeli upravo zahvaljujući glazbi. Progam pod nazivom Hrvatske glazbene večeri – Bačke tambure okupio je ljubitelje tamburaške glazbe, te je dvorana bila ispunjena do posljednjeg mjesta.
Večer je otvorio tamburaški orkestar Osnovne umjetničke škole Danubia iz Baje uz solista Gábora Kissa, pod vodstvom učitelja tambure Attile Csuraija.
Cjelovečernji program pripremili su mladi i djeca HGU-a Festival bunjevački pisama, te se predstavili pjesmama koje su prethodnih godina izvođene na istoimenom Festivalu ili Smotri dječjih pjevača i zborova. Nastupili su Dječji tamburaški orkestar i Veliki Festivalski orkestar sa solistima, a pod vodstvom prof. Mire Temunović, a ovoga puta s tamburašima je nastupio i dječji zbor ove Udruge Raspjevane zvjezdice pod vodstvom Marine Piuković. Za mali zbor, koji je osnovan u jesen prošle godine, ovo je bio prvi inozemni nastup.
‚‚Predsjednik Kulturnog centra bačkih Hrvata u Baji Mladen Filaković nas je kontaktirao i pitao bismo li htjeli doći i prikazati dio onoga što mi radimo. Jasno je da smo pristali, te smo ovom prilikom izveli kompozicije klasičnog karaktera pisane ili prerađene za tamburaški orkestar, kao i pjesme koje su naši mali i veliki solisti izvodili na Smotri ili Festivalu. Tako smo na neki način promovirali i naš Festival", priča dirigentica prof. Mira Temunović i dodaje: ‚‚Moram naglasiti da smo bili izuzetno lijepo primljeni i da je publika s velikom pažnjom sve kompozicije slušala, a program je trajao dva i pol sata. Ovaj program ima već svoju tradiciju, i uvijek u sklopu programa gostuje neki tamburaški sastav iz Bačke, a mi smo ovoga puta prvi puta nastupili«.
Na programu su nazočili predsjednik SHM-a Joso Ostrogonac, predsjednik Hrvatske samouprave Bačko-kiškunske županije Joso Šibalin i zamjenica predsjednika HDS-a Angela Šokac Marković.
Izvor: Hrvatska riječ (Ž. V.)
Nedavno je iz tiska izašla knjiga subotičke pjesnikinje, publicistice, kiparice, rodom iz Sumartina na Braču, Josipe Dević pod nazivom Put križa za najmlađe. Dogodilo se to točno na blagdan sv. Josipa, sveca koji se, kako ističe ona, prepliće kroz njen život. Osim ove knjige, povod za razgovor s njom je i Udruga Hrid, koju je osnovala koncem prošle godine prije svega s ciljem očuvanja tradicije i narodnih običaja.
Put križa za najmlađe
Knjiga je to, tj. slikovnica za djecu dobi od tri do deset godina i govori o temi koju im je prilično teško opisati/dočarati, približiti im što se tih dana u Isusovu životu doista dogodilo.
‚‚Najčešće su djeca upravo te dobi nekako lepršava, zaigrana i teško im je privući pozornost na ozbiljnije teme kao što je pobožnost križnog puta. Moja nevjesta Antonija, ukazavši na nedostatak slične literature u ponudi, mi je dala ideju da napišem ovako nešto i nekako sam istog momenta znala da ću to i uraditi. U knjizi je na djeci prihvatljiv način opisana svaka postaja i prate ih ilustracije ugodne dječjem oku, a opet vjerno pokrivaju povijesni događaj. Ilustracije potpisuje Višnja Mihatov Barić, umjetnica iz Zagreba, koja je njima tako lijepo ‘obgrlila’ tekst. Osmišljavale smo ih dogovarajući se oko svake od njih", kaže Josipa Dević.
Specifičnost ove knjižice je, kako dodaje, i u tome što je Put križa napisan tako kao da sâm Isus vodi dijete od postaje do postaje, obraća mu se, upoznaje se i zbližava s njime kroz situacije bliske dječjem uzrastu.
‚‚Tijekom puta pita ga je li se umorio, objašnjava mu što se dogodilo i sam događaj pokušava djetetu približiti na njemu shvatljiv način, uspoređujući s onim što djeca te dobi moguće proživljavaju. Na taj način na kraju svake postaje u riječima i minijaturi stoje savjeti, poruke, ono što je djetetu današnjice lako shvatljivo i prepoznatljivo, do same poruke na kraju, dakle Nedjelje uskrsnuća, koja govori o vječnom životu kojemu svi težimo", pojašnjava ona, ističući kako su za Put križa za najmlađe zainteresirani i stariji koji su je i poručili.
Knjiga je tiskana u tisuću primjeraka, a u prvih tjedan dana prodano je već pola tiraže.
‚‚To puno govori o njezinoj potrebi, prepoznatljivosti i vrijednosti kao štiva za najmlađe, ali i pomoćne literature u duhovnom obrazovanju. Povratne informacije i reakcije na nju su jako lijepe. Video snimke i dječje izjave, komentari su jedinstveni i dodatna motivacija, neizmjerno sam zahvalna za to", kaže autorica.
Križni put za mlade
Josipa Dević je autorica i knjižice Križni put za mlade koja je prije oko deset godina nastala u suradnji s mladima iz župe Uskrsnuće Isusovo u Subotici.
‚‚Tada smo u župi subotom imali omladinske susrete za srednjoškolce i mlade. Okupljali bismo se, razgovarali na temu koja je njima bila interesantna, putovali smo, imali razne humanitarne akcije. Rad s njima u trajanju od pet godina bio je predivno iskustvo. Knjižica je jedan od zajedničkih projekata za koju smo sami osmislili prateće prikaze scena, a fotografije kao ilustracije potpisuje Antonija Sudarević, danas Dević. Ova knjižica postajama Isusova križnog puta provodi mlade kroz teme bliske njihovu uzrastu – teškoće s kojima se susreću, nepravde, osude, osobna traženja, krivi izbori, zlostavljanja, bolest, rastanci…", pojašnjava Josipa.
Kako dodaje, osim u osobnoj pobožnosti križnog puta, knjižica Križni put za mlade rado je prihvaćena u raznim molitvenim zajednicama, ali i sigurnim kućama i domovima, te je odatle i došlo najviše pozitivnih povratnih informacija kako od korisnika tako i njihovih roditelja i odgajatelja.
‚‚Osim zahvalnosti koju osjećam, te poruke ohrabruju i obvezuju na još konkretnije i kvalitetnije razvijanje i korištenje talenta koji mi je dan", ističe ona.
Udruga Hrid
Koncem prošle godine Josipa Dević je osnovala Udrugu Hrid (skraćenica od Hrvati izvan domovine), kojoj je akcent na kulturi i umjetnosti, a ciljeva ima puno.
‚‚Jedan od glavnih je očuvati tradiciju i običaje naroda. Želja je okupljanje naših ljudi različitih dobnih skupina kroz rad više sekcija, koji njeguju običaje kraja iz kojeg dolaze. Čuvari su tradicije, ali su i djelić bogatstva suživota na ovom području i, iako možda neotkriveni dio zajednice, itekako važni članovi sa svojim mogućnostima i stremljenjima", navodi Josipa.
Udruga trenutno ima nešto više od 20 članova, svih dobnih skupina i profesija (prednjače umjetnici), ali s istom željom.
‚‚Imamo zajedničku želju za što više prilika i mogućnosti za okupljanjem gdje bismo kroz razgovor i druženje poticali jedni druge na stvaranje, zatim na zajedničke projekte kroz manifestacije koje su u planu naših aktivnosti, a njima sličnih još nije bilo na našim prostorima. Tu su, primjerice, i žene koje se bave ručnim radom, bore se za svoj kruh i tu bi Udruga mogla pomoći kroz npr. osiguravanje nekog izložbenog prostora gdje bi se ti radovi mogli izložiti i kupiti. Također, tu je i povezivanje s poduzetnicima, posebno ženama poduzetnicama s kojima bi se mogla ostvariti poslovna suradnja."
Osim onih rodom iz Hrvatske, a žive ovdje, Josipa Dević ističe da su u Udrugu dobrodošli svi i ovim putem poziva zainteresirane da im se pridruže.
‚‚Želimo poraditi na okupljanju, susretima, raznim akcijama, jer jako puno naših ljudi je još uvijek van zajednice, van događanja; žive svoje živote unutar obitelji i uskog kruga ljudi, a možda su željni prikazati npr. dio zavičajnog bogatstva i običaja iz mjesta iz kojih potječu. U Vojvodini konkretno ima jako puno Dalmatinaca, Ličana, Hercegovaca i sigurno je da to bogatstvo ljudi s kojima smo u suživotu daje poticaj da možete još više raditi na jačanju zajednice, veseliti se zajedničkim projektima, a time ujedno raditi i na kristalizaciji identiteta sve s ciljem prepoznatljivosti svakog od nas kao jednako vrijednog člana u suživotu s pripadnicima drugih naroda."
Josipa Dević podsjeća da je nedavno održana izložba Snagom svetog Josipa u predvorju Gradske kuće u Subotici, prvi događaj održan u organizaciji Udruge Hrid, te izražava nadu da će ona zaživjeti i da će krovne institucije prepoznati njihov rad i pomoći im.
Čuvajmo Riječ!
Mnoge Josipine aktivnosti i angažmani čvrsto su povezani s riječima i, kako ističe, jako je važno biti njihov čuvar.
‚‚Svi smo na to pozvani, ne samo mi kojima je pisana riječ ljubav ili profesija. Istina je da sve manje pazimo na riječ. Skloni smo obezvrijediti je, uzimamo je zdravo za gotovo i ne cijenimo je kao što su je cijenili i držali do nje naši stari. Postoji opasnost da nam riječi postanu jeftine, govorimo u slengu, onako kako je ‘in’, zamjenjujemo ih sličicama i dovodimo u opasnost da našu materinsku riječ, naš govor, prepustimo prošlosti i zaboravu. Nadalje, ne pazimo toliko što izgovaramo, olako se daju obećanja, a tu je, nažalost, i lažni privid da je moderno i moćno koristiti ružne riječi. A Riječ – riječ je vječna. Riječ nas odvaja od životinjskog svijeta, Riječ nas definira kao narod, a ono što govorimo definira nas kao osobe. Kaže se ‘Kakve su ti misli, takav ti je život’. A možemo slobodno reći da se po našim riječima, onima koje izgovaramo vidi kakav nam je život, tko smo, što smo, što gajimo u sebi. Zato je jako bitno kako se izražavamo, kako čuvamo Riječ i u konačnici kako je prenosimo mlađim naraštajima. Oni će naučiti i sačuvati najprije ono što od nas čuju i tu leži naša odgovornost", poručuje na koncu Josipa Dević.
Izvor: Hrvatska riječ (I. Petrekanić Sič)
Učenici srednjih škola koji nastavu pohađaju na hrvatskom jeziku imali su priliku putovati na Veliki maturalac od 12. do 14. travnja 2024. godine u Bosnu i Hercegovinu. Tako su maturanti srednjih škola iz Subotice ovom prigodom posjetili Mostar, Međugorje i Sarajevo. Na Veliki maturalac je otputovalo 23 učenika iz srednje Medicinske škole, Gimnazije Svetozar Marković kao i učenici koji su osnovnu školu pohađali na hrvatskom jeziku.
Nova prijateljstva i nove uspomene
Kako kaže asistentica obrazovanja HNV-a i jedna od vođa puta Ana Francišković, na ovom trodnevnom putovanju u Bosnu i Hercegovinu sklopljena su nova prijateljstva i stvorene nove uspomene.
‚‚Učenici su obišli Mostar gdje su bili upoznati sa znamenitostima grada, a imali su priliku vidjeti i skok sa Starog mosta u Neretvu. Drugog dana Velike maturalne ekskurzije posjetili su Blagaj gdje se nalazi rijeka Buna, kao i jedno od najpoznatijih rimokatoličkih hodočasničkih odredišta na svijetu – Međugorje. Na samom kraju ekskurzije učenici su posjetili glavni grad Bosne i Hercegovine – Sarajevo, gdje su imali prigodu posjetiti Baščaršiju i vidjeti znamenitosti grada."
‚‚Učenicima je bila zanimljiva ruta u cijelosti, a najviše ih je dojmilo vrelo Bune. Fotografirali su sâm izvor, osvježili se, pili vode i ponijeli u svojim bocama vodu za kasnije. Učenici su bili dobri, zainteresirani čuti zanimljivosti i vrlo točni glede dogovora kada su imali slobodno vrijeme. Zanimljiv im je bio i noćni izlazak u lokalnu popularnu diskoteku", dodala je Tanja Stantić, učiteljica iz škole Ivan Milutinović i voditeljica puta.
Zahvaljujući domaćinima i potpori mladih HDZ-a u Bosni i Hercegovini, učenici su bili smješteni u studentskom domu Dompes u Mostaru. Veliki maturalac je jedna od izvannastavnih aktivnosti koju organizira Hrvatsko nacionalno vijeće kao jedan od programa usmjerenih na stjecanje znanja, vještina i podizanje kvalitete nastave na hrvatskom jeziku, rekla je Franciškovićeva.
‚‚Hrvatsko nacionalno vijeće je uz podršku Hrvatske, projektnim i proračunskim sredstvima, kao i Hrvatima iz Bosne i Hercegovine, veći dio puta i programa financijski pokrilo, a na roditeljima je bilo samo sufinanciranje. Zahvaljujemo potpori HPD-a Bela Gabrić i Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske.«
‚‚Kao netko tko je cijelo svoje školovanje išao na nastavu na hrvatskom jeziku mogu reći da ovakve ekskurzije imaju veliki značaj za našu djecu. Stvaraju se nova prijateljstva koja traju i trenuci koji se pamte za cijeli život, ali ovako oni mogu vidjeti i naučiti nešto više o Hrvatima koji žive u drugim gradovima. Trudimo se da roditelji nemaju velike izdatke, te da svi mogu putovati. Kao dugogodišnja potpora i ove godine su nam pomogli mladi HDZ-a u Bosni i Hercegovini te smo im na tome beskrajno zahvalni", kaže Ana Francišković.
Dojmovi učenika
Svi učenici su se vratili puni pozitivnih dojmova i iskustava, tako i učenica Gimnazije Svetozar Marković Marija Milodanović koja kaže:
‚‚Jako sam se radovala Velikom maturalcu, prije svega jer sam prvi put išla u Mostar i Sarajevo, ali i zato što sam išla s mojim prijateljima iz razreda na posljednju ekskurziju, gdje smo nekako zaokružili naše četverogodišnje druženje. Najljepši su mi bili Blagaj i Mostar, no pored toga svakako su uspomene s prijateljima koje smo napravili tamo najbitnije. Jedno veoma lijepo iskustvo; upoznali smo nove ljude, novu kulturu, sprijateljili smo se i zbližili s profesorima, družili i pričali više nego što možemo u samim đačkim klupama, kada smo samo učenici".
‚‚Od svega najviše su mi se svidjeli grad Mostar i rijeka Buna. Naravno, veliku ulogu igra i ekipa s kojom se ide na neko putovanje. Zauvijek ću pamtiti ovu ekskurziju po dobrom društvu, lijepom raspoloženju i naravno, dobrim vodičima", riječi su Jovane Hinić, učenice srednje Medicinske škole, a sličnog je stava i Luka Ješić, također iz Medicinske: ‚‚U BiH je bilo zaista super, od smještaja, kafića, obilazaka... Bilo je odlično, puno smo se šetali, smijali, slikali i usput smo stvorili mnoštvo lijepih uspomena".
Izvor: Hrvatska riječ (Ivan Benčik)
U Osnovnoj školi Matija Gubec u Tavankutu od 11. do 13. travnja 2024. godine održan je XII. Međunarodni likovno-literarni i novinarski natječaj Bogatstvo različitosti. Tema ovogodišnjeg natječaja glasila je U tuđim cipelama, a na adresu škole pristiglo je više stotina radova iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, i to 183 likovna, 92 literarna i 13 novinarskih radova.
Okupljeni oko ideje da je bogatstvo u različitostima, učenici, učitelji i ravnatelji škola iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije razmjenjivali su iskustva i njegovali prijateljstva sklopljena prije više od desetljeća. Neki su školu posjetili prvi puta, što predstavlja početak novih suradnji i prijateljstava. Gosti su sa svojim domaćinima razgledali Tavankut i Suboticu, te su se upoznali sa znamenitostima ovog kraja, a škola je za učenike organizirala radionicu upoznavanja, slamarsku i radionicu roljanja. U povodu Svjetskog dana društvenih igara održana je i radionica društvenih igara kao i druženje u Klubu Mjesečina 9.
Završna svečanost koja je organizirana u Domu kulture u Tavankutu započela je pjesmom Makedonsko djevojče u izvedbi školskog zbora, a zatim su se članovi dramske sekcije uživjeli u priče omiljenih književnih junaka i predstavili ih na vlastiti način. Tako je publika imala prigodu poistovjetiti se s Malčikom, Pepom Krstom, Kapetanom Džonom Piplfoksom i Pipi Dugom Čarapom, te na trenutak obuti nečije tuđe cipele.
Ravnateljica škole Stanislava Stantić Prćić pozdravila je prisutne, a zatim se obratio i načelnik Općine Gornja Stubica Jasmin Krizmanić, koji je školi uručio donaciju u vidu opreme vrijedne više tisuća eura. Zatim su dodijeljene diplome i zahvalnice svim prisutnim nagrađenim sudionicima.
U kategoriji likovnih radova među nižim razredima prvu nagradu osvojila je Nela Teofilov iz OŠ Šime Budinić iz Zadra (mentorica: Jadranka Dunatov). Drugo mjesto osvojila je Marta Matoc iz OŠ Antun Augustinčić iz Zaprešića (mentorica: Suzana Jelić). Treća nagrada otišla je u ruke Vidaku Milenkoviću iz Sokobanje, iz OŠ Mitropolit Mihailo (mentorica: Violeta Marković).
Posebnu pohvalu za grupni rad dobili su učenici kombiniranog odjela 2. i 3. razreda naše škole iz Mirgeša, s učiteljicom Slavicom Pokornić.
U kategoriji likovnih radova među višim razredima prvo mjesto osvojila je Matea Abramović iz OŠ Antun Mihanović iz Nove Kapele (mentorica: Martina Šporčić). Druga nagrada pripala je Emi Dujmović iz OŠ Milana Langa iz Bregane (mentorica: Ivančica Otmačić). Treću nagradu osvojila je Dunja Mamula iz OŠ Ivana Brlić Mažuranić iz Ogulina (mentorica: Glorija Domitrović).
U kategoriji literarnih radova među nižim razredima dobitnica prve nagrade je Tena Kraljik iz OŠ Mikleuš u Hrvatskoj (mentorica: Svjetlana Mojzeš). Drugo mjesto osvojila je Helena Pongračić iz Treće osnovne škole Bjelovar u Hrvatskoj (mentorica: Nataša Brekalo), dok je treću nagrada osvojila Klara Popović iz Četvrte osnovne škole Bjelovar u Hrvatskoj (mentorica: Dragica Budić).
U kategoriji literarnih radova među višim razredima prvu nagradu osvojila je Lana Krajina iz OŠ Matija Gubec iz Piškorevaca (mentorica: Ivana Arambašić). Drugo mjesto osvojila je Martina Tikvicki iz OŠ Matko Vuković iz Subotice (mentorica: Klara Knežević Lukačević), a treća nagrada pripala je Anđeli Gazibar iz OŠ Matija Gubec iz Tavankuta (mentorica: Nevena Baštovanović).
U kategoriji novinarskih radova među višim razredima prvu nagradu osvojila je Anja Bašić iz OŠ Šime Budinić iz Zadra (mentorica: Nina Dokoza). Drugo mjesto pripalo je Ivanu Kretoniću iz OŠ Budrovci iz Đakova (mentorica: Vesna Karalić Kladarić), dok je treće mjesto osvojila Paola Valenta iz OŠ Vladimir Nazor iz Potpićana (mentorica: Marina Rade).
Bogatiji za nova iskustva, prijateljstva i nezaboravne trenutke učenici su sa svojim mentorima pošli put svojih domova, dok su učenici – domaćini ostali tužni što je druženju došao kraj, željno iščekujući ponovni susret.
Izvor: Hrvatska riječ (Nevena Ivić)
U okviru aktivnosti vezanih za suradnju sa župama Subotičke biskupije, slikari HLU Croart bili su gosti župe Marija Majka Crkve u Aleksandrovu na poziv domaćina vlč. Željka Šipeka. Bio je to četvrti susret s vlč. Šipekom, prvi u crkvi Marija Majka Crkve, dok su prethodna tri susreta održana u župi u Žedniku. Članovi Croarta stvarali su u ambijetu župnih prostorija i dvorišta, a na kraju ovog radnoga dana priređena je izložba nastalih radova. Za izraženo gostoprimstvo Croart je darovao župi dio nastalih radova.
Izvor: Hrvatska riječ
Županijsko natjecanje kviza za poticanje čitanja Čitanjem do zvijezda za učenike viših razreda osnovne škole koji su u cjelovitoj nastavi na hrvatskom jeziku održano je 10. travnja 2024. godine u Hrvatskom domu – Matici.
Na natjecanju su sudjelovali učenici iz tri osnovne škole: Matko Vuković i Ivan Milutinović iz Subotice, te Vladimir Nazor iz Đurđina i to u dvije kategorije – testu znanja i kreativnom uratku – plakatu.
Ovogodišnja tema koja je okupila mlade ljubitelje knjige nosi naziv Čitam, mislim, razgovaram..., a sve to su postigli zahvaljujući, kako su sami rekli, sjajnim knjigama: Moja baka je zmaj Melite Rundek, Zeleni pas Nade Mihalčić i Eva, mala žena Vlaste Golub.
Da su u tome uspjeli svjedoče i rezultati kviza i kreativnog uratka. Na prvo mjesto plasirala se ekipa iz OŠ Ivan Milutinović koju čine: Magdalena Suknović, Borna Dulić i Marija Kujundžić. Ne samo da su dobili prvu nagrade nego će oni, sa Sarom Dulić iz OŠ Vladimir Nazor iz Đurđina, koja je u kategoriji kreativni uradak – plakat zauzela prvo mjesto, 10. svibnja putovati u Čakovec, na završnu, državnu razinu kviza.
U ovogodišnjem kvizu II. mjesto pripalo je učenicama OŠ Matko Vuković, i to Martini Tikvicki, Olji Mataija i Ines Vojnić. Na III. mjestu našle su učenice OŠ Matko Vuković Petra Ivković Ivandekić, Hana Sič i Antonija Kujundžić, a IV. mjesto iz iste škole ponijeli su neki novi klinci Emanuela Vukmanov Šimokov, David Tikvicki i Matea Cvijanov. Tako su V. mjesto zauzele Lucija Kapčić, Josipa Ivanković Radak i Leona Vukmanov Šimokov iz OŠ Ivan Milutinović.
Kada je u pitanju kreativni uradak – plakat, uz spomenutu Saru, II. mjesto pripalo je Roki Piukoviću, a III. mjesto Katarini Vukadinović koji su učenici OŠ Ivan Milutinović iz Subotice.
Pobjednici nisu skrivali svoje zadovoljstvo, a i oni drugonagrađeni, jer su zapravo darove dobili svi sudionici, a iskustvo koje su stekli čitajući i rješavajući kviz im nitko ne može uzeti.
‚‚Drago mi je da sam mogao sudjelovati u ovome kvizu. Pročitao sam sve tri knjige i meni je najbolja od njih Eva, mala žena, preporučujem je svima. Razni osjećaji su me pratili tijekom čitanja knjiga, ali i sada na natjecanju jer je test bio dosta težak, no snašli smo se", priča Borna Dulić, član pobjedničke ekipe.
Ovoj ekipi pripadaju još i Marija Kujundžić i Magdalena Suknović.
‚‚Ovo mi je bio prvi puta da sudjelujem. Dok sam čitala knjigu, sve sam zapisivala i sada sam se samo podsjetila, pa ne mogu reći da je test bio težak. Moj favorit od ove tri knjige je Zeleni pas", kaže Marija, a Magdalena se nadovezuje: ‚‚Inače volim čitati, ali ove knjige su bile baš zanimljive, osobito Eva, mala žena. Na testu se tražilo dosta detalja, ali bilo je zanimljivo sudjelovati, a uz sve to imali smo i priliku za druženje, kao što ćemo imati i u Čakovcu".
S njima na druženje i predstavljanje svog uratka ići će i Sara Dulić, i to četvrti put zaredom.
‚‚Eto, ponovno sam osvojila prvo mjesto. Mentorica mi je bila nastavnica hrvatskog jezika Monika Ivanović, a i sada već znam što se traži, što se vrednuje, pa sam tako i ovoga puta uspjela", priča Sara.
Kviz u Hrvatskoj organizira Hrvatsko društvo knjižničara Međimurske županije, a u Subotici ga provodi Hrvatsko nacionalno vijeće u suradnji s NIU Hrvatska riječ, dok je koordinatorica kviza knjižničarka savjetnica Bernadica Ivanković.
Broj sudionika ovog natjecanja, kako je rekla koordinatorica, jednak je kao i prethodnih godina, jer su tu najbolje ekipe sa školskih natjecanja, a ono što je novo jesu nove generacije.
‚‚Kvaliteta kviza je na istoj razini kao i ranijih godina, a ono što nam je drago jeste da su se u ovaj kviz uključile i nove generacije. Oni su puni volje i elana, i to je odličan početak. Jednoga dana, sigurna sam, oni će izrasti u prave čitatelji i knjigoljupce, koji razumiju i znaju što čitaju. A najbolji i ovoga puta – zna se, idu u Čakovec", poručila je Ivanković.
Subotički biskup mons. Franjo Fazekaš posjetio je 24. travnja 2024. godine Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata skupa s tajnikom vlč. Draženom Skenderovićem te čestitao ravnateljici Katarini Čeliković i djelatnicima 15. obljetnicu rada Zavoda.
Nakon kratkog predstavljanja suradnika u Zavodu, djelatnosti i ostvarenih rezultata, uslijedio je srdačni razgovor u kom su se sugovornici dotaknuli brojnih tema na području kulture, znanosti kao i vjerskog života te moguće suradnje Zavoda i Subotičke biskupije u predstojećem razdoblju. Bilo je riječi i o sakralnoj baštini koja se nalazi u biskupijskim župama i crkvama kao i o načinima njezina budućeg očuvanja i prezentiranja.
Od 2016. godine UG Urbani Šokci organizira Međunarodni okrugli stol pod nazivom O Šokcima je rič koji okuplja znanstvenike iz različitih područja: književnike, etnologe, etnografe glazbenike, prosvjetne djelatnike i sve koji istražuju, obrađuju i zapisuju hrvatsku kulturu i baštinu sa prostora gdje žive Šokci u Vojvodini u Srbiji, Hrvatskoj i Mađarskoj. Radovi se publiciraju u zborniku pod nazivom O Šokcima je rič.
U sklopu obilježavanja Dana hrvatske knjige, 22. travnja 2024., u Društvu hrvatskih književnika održan je prigodni program Od Matoša, preko Benešića do Gardaša i dalje…, koji su priredili Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice i Društvom hrvatskih književnika Herceg Bosne iz Mostara.
Program je vodio dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić, a na samom početku je u ime uzvanika i posjetitelja programa nazočne pozdravio predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran.
Mirko Ćurić je pojasnio kako se u nazivu programa spominju tri velikana: Matoš, Benešić i Gardaš, po kojima ime nose tri književne nagrade koje su u tijeku: nagrada za kratku priču nadahnutu Matošem, nagrada za knjigu kritika Julije Benešić te nagrada za prozno djelo za djecu i mladež Anto Gardaš a u pripremi su prigodne manifestacije koje nose ime po njima, a koje su povezale Društvo hrvatskih književnika sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata i Društvom hrvatskih književnika Herceg Bosne jer su kroz ove manifestacije odradili nekoliko zajedničkih programa, zbornika, časopisa i knjiga. Predstavio je i Zbornike Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara s naglaskom na Zbornike 23 i 24 u kojem su se predstavili hrvatski književni kritičari i kritičarke iz Vojvodine i Bosne i Hercegovine.
U prvom djelu programa Branka Primorac, članica Povjerenstva za dodjelu Nagrade Anto Gardaš, predstavila je ovogodišnju konkurenciju koja se sastoji od 34 naslova pristiglih na natječaj te objavila uži izbor nagrade u koji su ušle knjige: Pongrašić, Zoran: Kuja za vješanje (Knjiga u centru, Zagreb); Ramljak, Ozana: Kako je Bluno tražio ljubav (Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Zagreb); Šojat, Ivana: Po zidovima crtam drveće (Naklada Ljevak, Zagreb); Tihi-Stepanić, Jasminka: Dan kada sam ubrala cvijet (Naklada Ljevak, Zagreb). Dobitnik ili dobitnica nagrade bit će objavljeni na svečanoj dodjeli na rođendan Ante Gardaša 21. svibnja 2024. u Osijeku.
Božidar Brezinščak Bagola je predstavio slovenske književne kritičare koji će biti dio programa 27. Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara: Bože Senegačnika i Roberta Kureta, jer će središnji program biti posvećen odnosu hrvatske i slovenske književne kritike. Ova suradnja je nastavak prošle godine započete suradnje između Društva hrvatskih književnika i Društva slovenskih pisateljev. Izabrane kritike ovih dvaju slovenska kritičara te Božidara Brezinščaka Bagole bit će objavljene u novom izdanju Zbornika Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara.
U drugom dijelu programa, predsjednik DHK HB Ivan Baković, pjesnik i književni kritičar, profesor u mostarskoj srednjoj školi, govorio je o dosadašnjoj uspješnoj suradnji s Društvom hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski i Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata s naglaskom na zadnji broj časopisa DHK HB Osvit, u kojem je predstavljena književna kritika hrvatskih autora i autorica iz Vojvodine. Također je izdvojio zajednički projekt izdavanja Matoševe prve knjige Iverje koju su objavili Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice i Društvom hrvatskih književnika Herceg Bosne iz Mostara, prigodom 150. obljetnice rođenja, jer je prva Matoševa knjiga objavljena upravo u Mostaru 1899. S ponosom je predstavio Leksikon članova DHK HB u kojem je kao urednik prikupio biografije više od dvije stotine sadašnjih i preminulih članova DHK HB što je hvalevrijedan pothvat, objavljen prigodom 30. obljetnice utemeljenja Društva. Stoga je Mirku Ćuriću i Katarini Čeliković u znak zahvalnosti za uspješnu suradnju uručio prigodne zahvalnice.
Ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice Katarina Čeliković izrazila je zadovoljstvo što sudjeluje u programu priređenom na Dan hrvatske knjige, koju Zavod s puno entuzijazma i znanja promiče u Vojvodini od vremena utemeljenja prije 15 godina. Podsjetila je riječju i prigodnim filmom na povijest Zavoda te zahvalila svima koji su dali svoj prinos uspješnom radu, od prvog ravnatelja Tomislava Žigmanova do najmlađih suradnika koji se okupljaju oko brojnih projekata Zavoda. Posebno se osvrnula na bogatu nakladničku i časopisnu djelatnost te na zadnji broj časopisa Nova riječ u kojem je predstavljeno pjesništvo hrvatskih književnika i književnica članova DHK HB iz Mostara. Pozvala je oba društva hrvatskih književnika na daljnju suradnju i nove zajedničke projekte.
Dopredsjednik DHK Mirko Ćurić je, zajedno s Katarinom Čeliković najavio ovogodišnje 8. Dane Antuna Gustava Matoša koji su započeli u Subotici i Đakovu, a nastavit će se u Tovarniku, Plavni, Beogradu i Zagrebu te je pozvao književnike i književnice koji kane poslati priču nadahnutu životom i djelom velikog AGM-a na natječaj, da ga pošalju do kraja travnja. Dodjela Nagrada će biti u Tovarniku početkom lipnja 2024.
M. Ćurić
